-
Početna epoha julijanskog perioda.
-
Početak upotrebe julijanskog kalendara.
-
Posljednja gladijatorska bitka u starom Rimu.
-
Objavljen Teodozijev zakonik (lat. Codex Theodosianus), najveća zbirka rimskog prava dotada. Zbirku je činilo 16 knjiga.
-
Kijevska Rusija usvaja Julijanski kalendar.
-
Papa Silvester II imenovao Stjepana I za kralja Ugarske.
-
Albert II Habsburg je krunisan kao kralj Ugarske.
-
Portugalci prvi put istražuju područje današnjeg Rio de Janeira.
-
Franjo I. postao francuski kralj.
-
Hrvatsko plemstvo je na saboru u gradu Cetinu izabralo za kralja Ferdinanda Habsburga.
-
Škotska počinje sa upotrebom Julijanskog kalendara.
-
Čarls II krunisan kao kralj Škotske.
-
Počinje stalna dostava pošte između Njujorka i Bostona.
-
Rusija počinje da koristi Julijanski kalendar.
-
Džon V je krunisan kao kralj Portugalije.
-
Francuski moreplovac Jean-Baptiste Charles Bouvet de Lozier otkrio ostrvo koje je kasnije po njemu nazvano Bouvet.
-
Objavljuje se prvo izdanje novina Tajms iz Londona, prethodno The Daily Universal Register.
-
Olbani zamenjuje Njujork kao glavni grad države Njujork.
-
Kraljevina Velika Britanija i Kraljevina Irska spojile se u Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske.
-
Otkrivena Cerera, prva patuljasta planeta u Sunčevom sistemu.
-
Danska je zabranila uvoz robova u dansku Zapadnu Indiju i postala prva zemlja koja je zabranila ropstvo.
-
Kraj francuske vlasti u Haitiju, koji je tako postao prva republika crnaca i druga nezavisna država u Sjevernoj Americi, nakon SAD-a.
-
Zabranjen uvoz robova u SAD
-
Prvi put objavljen roman Meri Šeli Frankenštajn, ili moderni Prometej.
-
Naukalpan postaje opština Meksika.
-
Velika Britanija je proglasila suverenitet nad Foklandskim ostrvima u Atlantiku, koja su pre toga bila pod španskom kolonijalnom vlašću.
-
U New Yorku je održano prvo natjecanje u kuglanju u SAD-u, u Knickerbocker Alleysu.
-
Porfirio Diaz osvaja Meksiko Siti.
-
Abraham Lincoln drži svoj čuveni govor, "Objava jednakopravnosti", tokom Američkog građanskog rata.
-
Prvu tvrdnju pod Aktom o homstedima pravi Danijel Frimen za farmu u Nebraski.
-
Sigma Ni bratstvo se zvanično osniva na Vojnom institutu u Virdžiniji.
-
Japan prihvata gregorijanski kalendar.
-
Britanska kraljica Viktorija I proglašena je caricom Indije.
-
Početak radova na Panamskom kanalu.
-
U Srbiji su uvedene obavezne metričke mjere, mjerna jedinica za dužinu postao je metar i zvanično su prestale da važe mjere poput aršina, lakta, pedlja.
-
Francuska se pridružila Ujedinjenim Narodima.
-
25 država prihvatilo prijedlog Sandforda Fleminga za standardno vrijeme (i također vremenske zone).
-
Počelo četvrto službeno Svjetsko prvenstvo u šahu 1892. između Steinitza i Čigorina.
-
Elis ostrvo se otvara da prima imigrante iz Sjedinjenih Država.
-
U Havani počelo 4. svjetsko prvenstvo u šahu.
-
New York City anektirao teritoriju susjednih okruga, čime je formiran tzv. Veliki New York. 25. januara četirima prvobitnim dijelovima grada (Manhattan, Brooklyn, Bronx i Queens) pridružio se Staten Island i tako je formiran današnji New York City.
-
U Havani počelo 4. svjetsko prvenstvo u šahu.
-
Kraj španske vlasti na Kubi.
-
Kruna je postala jedinstvena (i jedina) valuta u Austro-ugarskoj monarhiji.
-
Nigerija postaje britanski protektorat.
-
Britanske kolonije Novi Južni Vels, Queensland, Victoria, Južna Australija, Tasmanija i Zapadna Australija ujedinile se u federaciju pod nazivom Komonvelt Australije.
-
Održana prva zvanična parada nijemih glumaca.
-
Prva Rouz boul utakmica se odigrava u Pasadeni, Kalifornija.
-
Po prvi put, lopta je bačena na Njujorški Tajms Skver da označi početak Nove Godine.
-
Na mjestu švicarskog saveznog predsjednika Robert Comtesse zamijenio je Adolfa Denchera. Comtesse je poslije 1904. po drugi put izabran za predsjednika Švicarske.
-
Severna Teritorija se odvaja od Južne Australije i prebacuje se pod upravu Komonvelta.
-
Uspostavlja se Republika Kina.
-
U Švicarskoj je na snagu je stupio civilni zakonik.
-
Počela se primjenjivati Jezična naredba austrijskog ministra Bienertha od 26.4.1909. kojom je hrvatski jezik uveden u potpunosti kao službeni jezik u Dalmaciji.
-
U Velikoj Britaniji je podržavljena cjelokupna telefonija.
-
Na Floridi je uspostavljen prvi linijski let na svijetu između St. Petersburga (SAD) i Tampe.
-
Ciliciju zauzeli Francuzi.
-
Naziv glavnog grada Norveške Kristijanija (od 1674), promenjen je u Oslo.
-
Bivše opšine Point Grey i Južni Vancouver spojile se i formirale Vancouver.
-
Otok Alcatraz postaje američki savezni zatvor.
-
Ostrvo Alcatraz postaje američki savezni zatvor.
-
Nacistička Njemačka donosi „Zakon za prevenciju genetski oboljelog potomstva“.
-
Baknel Univerzitet osvaja prvu Narandžastu kuglu 26-0 nad Univerzitetom Majamija.
-
Anastazio Samoza postaje predsednik Nikaragve.
-
Prva Koton boul utakmica se održava u Dalasu, Teksas.
-
U Sydneyu temperatura dosegla 45˚C, što je najviše u istoriji ovog grada.
-
Bečki novogodišnji koncert se prvi put održava.
-
Predstavnici 26 država su potpisali Deklaraciju Ujedinjenih nacija.
-
Drugi svjetski rat: Luftwaffe pokrenuo operaciju "Bodenplatte", veliki, ali neuspješan pokušaj nokautiranja savezničke avijacije u sjevernoj Evropi jednim udarcem.
-
Bahavalbur država izdaje svoje prve markice.
-
Velika Britanija nacionalizira industriju uglja.
-
Enriko de Nikola formalno postaje predsednik italijanske republike, ali odbija da bude kandidat za prve ustavne izbore narednog maja.
-
Britanske železnice se nazionalizuju da bi se stvorila Britanska Železnica.
-
Italija dobila ustav.
-
Sudan se osamostalio od Egipta i Ujedinjenog Kraljevstva.
-
Stupio je na snagu ugovor o osnivanju Evropske ekonomske zajednice, poznate kao Zajedničko tržište, koji su 25.03.1957. u Rimu potpisale Belgija, Zapadna Njemačka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija.
-
U Santiago de Cubi Fidel Castro sa balkona vijećnice proglasio pobjedu nad vojskom diktatora Batiste.
-
Republika Kamerun postiže nezavisnost od Republike Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske.
-
Johnny Cash održao svoj prvi besplatni koncert iza zatvorskih rešetaka.
-
Zapadna Samoa postiže nezavisnost od Novog Zelanda; ime joj se menja u Nezavisna država Zapadne Samoe.
-
Federacija Rodezije i Njasalanda se deli na nezavisne republike Zambiju i Malavi, i na Rodeziju kojom upravlja Velika Britanija.
-
Pod vođstvom lidera pokreta „Al fatah“ Jasera Arafata formirana je Palestinska oslobodilačka organizacija.
-
Nakon državnog udara Jean-Bédel Bokassa preuzeo vlast u Centralnoafričkoj Republici.
-
Marien Nguabi zvanično postaje Predsednik Republike Kongo.
-
Uniks epoha počinje u 00:00:00 UTC.
-
Reklame za cigarete postaju zabranjene na američkim televizijama.
-
Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo postali članovi Evropske zajednice.
-
NBC uvodi svoj novi logo: apstraktno N.
-
Avion Boeing 747 kompanije Air India srušio se u Arapsko more nedaleko od Bombaya. Poginulo je 213 osoba.
-
Uspostavljeni zvanični diplomatski odnosi između SAD-a i Kine.
-
Grčka se pridružuje Evropskoj uniji.
-
Republika Palau dostiže samoupravu; i dalje nije nezavisna od SAD-a.
-
Peruanac Javier Pérez de Cuéllar postao prvi Latinoamerikanac na funkciji generalnog sekretara UN-a.
-
ARPANET zvanično prelazi da koristi Internet Protokol, praveći Internet.
-
AT&T se dijeli na 22 nezavisne jedinice.
-
Sultanat Brunej postaje nezavisan od Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske.
-
Napravljen Internetov Sistem oblasnih imena (DNS - Domain Name System).
-
Prvi Britanski mobilni telefonski razgovor je uspostavio Erni Vajz ka Vodafonu.
-
Španija i Portugal ulaze u Evropsku zajednicu.
-
Aruba postaje nezavisna od Kurasaa, mada ostaje u slobodnoj asocijaciji sa Kraljevinom Holandijom.
-
Grad u Frobišerovom zalivu, u kanadskim Severozapadnim Teritorijama, menja svoje ime u Ikaluit.
-
Nastaje Evangelistička Luteranska Crkva Amerike, čime se pravi najveća luteranska denominacija u SAD-u.
-
Stupio na snagu Montrealski protokol.
-
David Dinkins položio zakletvu kao prvi afroamerički gradonačelnik New York Cityja.
-
Denominirana je jugoslavenska valuta - dinar tako da je 10.000 dinara postalo 1 novi dinar, a građani su prvi puta nakon drugog svjetskog rata mogli slobodno kupovati stranu valutu u bankama.
-
Službeno formirana Ruska Federacija.
-
Džordž H. V. Buš postaje prvi Predsednik Sjedinjenih Američkih Država koji se obratio Australijskom parlamentu.
-
Čehoslovačka miroljubivo podjeljena na Češku Republiku i Slovačku
-
Uvedeno jedinstveno tržište u okviru Evorpske ekonomske zajednice.
-
Radio televizija Srbije otpustila je više od 1.500 radnika u Beogradu, među kojima je najviše bilo novinara koji su se suprotstavljali ratnoj propagandnoj politici radija i TV, „govoru mržnje“, nepoštovanju profesionalnog kodeksa i kršenju profesionalnih kriterijuma uređivačke politike.
-
U SR Jugoslaviji rast cijena dostigao je fantastičnu cifru od 315.563.558%, cijene su se u prosjeku povećavale 62% dnevno, 2% na sat i 0,029% u minuti.
-
Severnoamerički ugovor o slobodnoj trgovini stupa na snagu.
-
Zapatista vojska nacionalnog oslobođenja započinje dvanaest dana oružanog konflikta u Državi Čijapas.
-
Austrija, Finska, i Švedska ulaze u Evropsku uniju.
-
U Bosni je stupio na snagu četvoromesečni prekid neprijateljstava postignut uz posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera.
-
Svetska trgovinska organizacija stupa na snagu.
-
Kurasao dobija ograničenu samoupravu, mada ostaje u okviru slobodne asocijacije sa Kraljevinom Holandijom.
-
Ganac Kofi Annan postao generalni sekretar UN-a.
-
Republika Zair zvanično pristupa Svetskoj trgovinskoj organizaciji, kao Zair.
-
Pušenje postaje zabranjeno u svim barovima i restoranima u saveznoj državi Kalifornija.
-
Islamski fundamentalisti su na zapadu Alžira masakrirali više od 400 ljudi, uključujući žene i decu, u najgorem nasilju tokom šestogodišnjeg terora oružanih islamističkih grupa.
-
Uveden porez na dodanu vrijednost kao suvremeni oblik oporezivanja potrošnje u Hrvatskoj. "Ocem" PDV-a se smatra Borislav Škegro, tadašnji ministar financija.
-
Zvanično je puštena u promet jedinstvena evropska valuta evro i oko 300 miliona ljudi u 11 od 15 zemalja Evropske unije dobilo je istu valutu prvi put od vremena Rimskog carstva. Grčka se, kao 12. članica, pridružila 2001, a zamena nacionalnih valuta u evro počela je 2002. godine.
-
Velika Britanija je zvanično ukinula stare imperijalne mjere, kao što su funta (453,59 grama) i unca (28,35 grama) i uvela evropski mjerni sistem.
-
Prvi dan trećeg milenijuma.
-
Evro je postao zvanična valuta u 12 zemalja Evropske unije. Velika Britanija, Švedska i Danska su jedine članice EU koje su zadržale svoje nacionalne valute.
-
Republika Kina zvanično pristupa Svjetskoj trgovinskoj organizaciji kao Kineski Tajpej.
-
Zajednički ugovor o nadgledanju pod otvorenim nebom, prvobitno potpisan 1992. godine, zvanično stupa na snagu.
-
Policijske snage EU zamjenile su u Bosni i Hercegovini međunarodne policijske snage UN, čime je počela prva zajednička odbrambena i bezbjednosna akcija svih 15 zemalja-članica EU.
-
Luis Inasio Lila da Silva postaje predsjednik Federalne Republike Brazil.
-
Pervez Mušaraf prima glas poverenja da nastavi da bude Predsednik Islamske Republike Pakistana od Parlamenta i provincijalnih skupština.
-
Bugarska i Rumunija postale članice Evropske unije, a Slovenija ušla u Eurozonu.
-
Let 574 zračne kompanije Adam Air sa 102 putnika, izgubio se i srušio iznad Indonezije, a smatra se da su uzroci bili pilotova greška i prostorna dezorijentacija.
-
Bugarski, rumunjski i Irski jezik postali su službeni jezici Europske unije.
-
Euro postaje službena valuta u Sloveniji zamjenjujući dotadašnji tolar, iako će se sa njime moći plaćati još naredna dva tjedna nakon čega će prestati vrijedjeti.
-
Njemačka je od Finske preuzela predsjedanje Europskom unijom.
-
Cipar i Malta su uvele euro kao službenu valutu.
-
Slovenija je kao prva nova članica počela predsjedati Europskom unijom.
-
Započela primjena pravnog režima Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske i na države članice Europske unije.
-
Ukinuto obvezno služenje vojnog roka u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
-
Hrvatska započela dvogodišnji mandat kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a.
-
U bangkoškom noćnom klubu Santika došlo do eksplozije (vjerovatno zbog električkog kvara) prilikom koje je poginulo 66, a povrijeđene 222 osobe.
-
Austrija je od Hrvatske preuzela predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a.
-
U Slovačkoj je uz Slovačku krunu i Euro postao službena valuta na rok od dva tjedna, kada će Euro postati jedina valuta u toj državi dok će Slovačka kruna otići u povijest.
-
U Norveškoj je na snagu stupio zakon koji homoseksualnim osobama dopušta sklapanje braka (civilno i u određenim vjerskim zajednicama kao što su određene protestantske crkvene zajednice), te posvajanje djece, dok je homoseksualnim ženama još i dopušten odlazak na umjetnu oplodnju kako bi se djeca koja su rođena u braku dviju homoseksualnih žena, a koja su nastala kao rezultat umjetne oplodnje bila priznata kao njihova vlastita djeca. Ovim je činom Norveška postala 4. država na svijetu u kojoj se mogu sklapati istospolni brakovi koji imaju jednaka prava kao i heteroseksualni brakovi (osim činjenice da se heteroseksualni brakovi mogu sklapati u svim vrstama vjerskih zajednica, dok je to u ovom slučaju svedeno samo na određeni dio protestantskih vjerskih zajednica).
-
Auto-bomba eksplodirala tokom odbojkaškog turnira u Lakki Marwatu, Pakistan prilikom čega je poginulo 105 ljudi, a povrijeđeno više od 100.
-
Španjolska je od Švedske preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom Unijom.
-
Tokom koptske novogodišnje mise u Aleksandriji eksplodirala bomba, ubivši 23 osobe.
-
Nove registarske tablice za motorna vozila u Srbiji.
-
Mađarska usvojila novi Ustav i promenila naziv iz Republika Mađarska u Mađarska.
-
Moldavski civil fatalno ranjen od strane ruskih mirovnjaka u Pridnjestrovlju, što dovodi do protesta protiv Rusije.
-
Oko 60 ljudi poginulo, a 200 povrijeeđeno u stampedu tokom proslave na fudbalskom stadionu Felix Houphouet-Boigny u Abidjanu, Obala Slonovače.
-
Rođen Ali ar-Rida, šiitski imam.
-
Rođen papa Aleksandar VI.
-
Rođen Lorenzo de' Medici, italijanski političar i vladar Firence.
-
Rođen Huldih Cvingli, švajcarski protestantski lider.
-
Rođena Margareta Lejonhufvud, švedska kraljica.
-
Rođen Faust Vrančić, hrvatski polihistor, jezikoslovac, pronalazač, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.
-
Rođen Bartolomé Esteban Murillo, španski slikar.
-
Rođen Car Go-Saj japanski.
-
Rođena Elkana Setl, engleska spisateljica.
-
Rođen Kristian Tomasius, nemački pravnik.
-
Rođen Franjo Trenk, austrijski pukovnik.
-
Rođen Pol Rever, američki patriota i stručnjak za srebro.
-
Rođen Frederik Mulenberg, prvi govornik Američke kuće predstavnika.
-
Rođena Betsi Ros, američka krojačica.
-
Rođen Šandor Petefi (mađ. Petőfi Sándor), jedan od vođa nacionalnog pokreta 1848. Otac mu bio Srbin Stevan Petrović, a Šandorovo kršteno ime bilo Aleksandar. Smatra se najtalentovanijim i najboljim mađarskim lirskim pesnikom XIX veka i snažno uticao na južnoslovenske pesnike, posebno na Đuru Jakšića i Jovana Jovanovića Zmaja.
-
Rođena Franziska Lechner, njemačka redovnica.
-
Rođena Uida, engleska spisateljica.
-
Rođen Jovan Avakumović, srpski političar i pravnik.
-
Rođen Oton Kučera, hrvatski znanstvenik i astronom.
-
Rođen Oton Kučera, hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja.
-
Rođen Džordž Vašington Karver, američki učitelj, pronalazač, botaničar.
-
Rođen Pierre de Coubertin, francuski pedagog, istoričar i pokretač modernih Olimpijskih igara.
-
Rođen Alfred Stajglic, američki fotograf.
-
Rođen Ernst Barlach, njemački skulptor.
-
Rođen Gustav Vajthed, nemački-američki pronalazač.
-
Rođena Harijet Bruks, kanadska fizičarka.
-
Rođen Edward Morgan Forster, engleski književnik i kritičar.
-
Rođen Petar Živković, srpski visoki oficir, jugoslovenski general, političar i figura kraljevske diktature. Učestvovao je u obaranju dinastije Obrenovića.
-
Rođen Vilhelm Kanaris, njemački admiral.
-
Rođen John Garand, kanadsko-američki inženjer i dizajner, tvorac puške M1 Garand.
-
Rođen Anton Melik, slovenački geograf.
-
Rođen Artur Rodzinski, poljski dirigent.
-
Rođen Satyendra Nath Bose, indijski fizičar i matematičar.
-
Rođen J. Edgar Hoover, 1. direktor FBI-a.
-
Rođen Vukić Mićović, srpski hemičar, rektor Beogradskog univeriziteta i akademik SANU.
-
Rođen Havijer Kugat, katalonski-kubanski muzičar, frontmen.
-
Rođen Rene Gijo, francuski pisac za decu.
-
Rođen Fazal Ilahi Čaudri, pakistanski političar.
-
Rođen Đovani D'Anci, italijanski tekstopisac.
-
Rođen Dejna Endruz, američki glumac.
-
Rođen Henk Grinberg, bejzbol igrač.
-
Rođen Kim Filbi, britanski špijun.
-
Rođen je Branko Ćopić, bosanskohercegovački književnik.
-
Rođen Albert Mol, holandski glumac.
-
Rođen Džul Gregori Čarni, meteorolog.
-
Rođen Jerome David Sallinger, američki književnik (Lovac u žitu).
-
Rođen Rocky Graziano, američki bokser.
-
Rođen Osvaldo Cavandoli, italijanski crtač animiranih filmova.
-
Rođen Isma'il Radži' al-Faruki, palestinski-američki muslimanski mislilac, filozof i komparativni religijski skolastičar.
-
Rođen Stajmi Bird, glumac.
-
Rođen Claudio Villa, italijanski pjevač.
-
Rođen Douk Voker, američka zvezda američkog fudbala.
-
Rođen Mensur Memo Dervišević, bosanskohercegovački slikar.
-
Rođen Ernest Tajdimen, američki pisac.
-
Rođen Čun Doo Hvan, Predsednik Južne Koreje.
-
Rođen Ivan Lacković Croata, hrvatski likovni umjetnik.
-
Rođen Joe Orton, engleski pisac.
-
Rođen Frederik Loui, kanadski medicinski učitelj, etičar i predsednik univerziteta.
-
Rođena Vili Vajt (engl. Willye White), američka atletičarka.
-
Rođen Ante Dabro, australski kipar/slikar hrvatskog porijekla.
-
Rođen Frank A. Langella, američki glumac.
-
Rođen Mersad Berber, bosanskohercegovački slikar.
-
Rođen Spencer Johnson, američki ljekar i pisac.
-
Rođen Mario Profaca, novinar.
-
Rođen Helmut Jan, nemački arhitekta.
-
Rođena Eva Ras (pravo ime Eva Marija Balaš-Stević), srpska glumica, slikarka.
-
Rođen Genadi Sarafanov, kosmonaut.
-
Rođen Kantri Džo MekDonald, američki muzičar.
-
Rođen Martin Frost (engl. Jonas Martin Frost III), američki političar.
-
Rođen Andrija Nikić, hrvatski književnik.
-
Rođen Kornelije Kovač, srpski kompozitor i muzičar.
-
Rođen Don Novelo, američki glumac, komičar i pisac.
-
Rođen Vladimir Šeks, hrvatski političar.
-
Rođena Inge Appelt, hrvatska glumica.
-
Rođen Omar Hassan Ahmad al-Bashir, sudanski državnik.
-
Rođen Đuro Brodarac, hrvatski general i političar.
-
Rođen Jan Čarnogurski, slovački političar i premijer.
-
Rođen Džeki Iks, belgijski vozač trkačkih automobila.
-
Rođen Ivica Percl, hrvatski šansonjer, kompozitor, pjesnik, karikaturist, slikar.
-
Rođen Roberto Rivelino, brazilski fudbaler i trener.
-
Rođen Ivan Devčić, hrvatski nadbiskup.
-
Rođen Nijaz Duraković, bosanskohercegovački političar.
-
Rođen Šimun Šito Ćorić, hrvatski pjesnik, esejist, dramski pisac, antologičar.
-
Rođen Ljubodrag Duci Simonović, jugoslovenski i srpski košarkaš, a danas književnik i teoretičar zavere.
-
Rođen Čedomir Petrović, srpski reditelj i glumac. Sin je čuvenog glumca Miodraga Petrovića Čkalje.
-
Rođen Milojko Mile Kitić, jugoslovenski i srpski pjevač turbo-folk muzike.
-
Rođen Joseph Saddler, poznat kao Grandmaster Fleš, pjevač iz Barbadosa.
-
Rođen Mladen Bodalec, hrvatski muzičar.
-
Rođena Mark Vinget, britanski glumac.
-
Rođena Nicola Bryant, britanska glumica.
-
Rođen Dražen Ladić, hrvatski fudbalski golman i reprezentativac.
-
Rođen Srđan Dragojević, srpski reditelj i scenarista.
-
Rođena Didi Fajfer, američka glumica.
-
Rođen Ivica Dačić, srpski političar, 95. premijer Srbije.
-
Rođen Davor Šuker, hrvatski fudbaler.
-
Rođen Vern Trojer (engl. Verne Jay Troyer), američki glumac.
-
Rođena Gabrijel Džaret, američki glumac.
-
Rođen Marinko Prga, hrvatski glumac.
-
Rođen Mile Smodlaka, hrvatski vaterpolist.
-
Rođen Hasan Braco Salihamidžić, bosanskohercegovački fudbaler.
-
Rođena Azra Kolaković, poznatija kao Donna Ares, bosanskohercegovačka pjevačica.
-
Rođen Koiči Domoto (engl. Koichi Domotom, jap. 堂本 光), japanski umjetnik.
-
Rođena Elin Nordegren, švedski foto model.
-
Rođen Solt Baumgartner, mađarski vozač trkačkih automobila.
-
Rođen Mladen Petrić, hrvatski fudbaler.
-
Rođen David Nalbandijan (šp. David Nalbandian), argentinski teniser.
-
Rođen Fernando San Emeterio (šp. Fernando San Emeterio), španski košarkaš.
-
Rođen Glen Dejvis (engl. Glen Davis), američki košarkaš.
-
Rođen Pablo Gabrijel Kuevas (šp. Pablo Gabriel Cuevas Urroz), urugvajski teniser.
-
Umro Sveti Bazil iz Cezareje.
-
Umro Sveti Telemah.
-
Umro Hasan al-Askari, jedanaesti Šia Imam.
-
Umro Odo, pariski grof.
-
Umro Luj XII, francuski kralj.
-
Umro Kristijan III danski i norveški.
-
Umro Žoakim Di Belaj, francuski pesnik.
-
Umro Jan Sten, holandski slikar.
-
Umro Vilijam Vičerli, engleski dramaturg.
-
Umro Semjuel Seval, engleski sudija.
-
Umro Johann Bernoulli, švicarski matematičar.
-
Umro Džejms Frensis Edvard Stjuart, „Stari pretvarač“.
-
Umro Johann Christian Bach, njemački kompozitor.
-
Umro Martin Hajnrih Klaprot, njemački hemičar.
-
Umro Rozvel B. Mejson, major Čikaga.
-
Umro Hajnrih Rudolf Herc (njem. Heinrich Rudolf Hertz), njemački fizičar.
-
Umro Števan Kühar, slovenski (prekomurski) pisac i političar.
-
Umrla Herijet Bruks, kanadska fizičarka.
-
Umro Blagoje Bersa, hrvatski kompozitor i muzički pedagog.
-
Umro Ferdo Šišić, hrvatski istoričar.
-
Umro Čarls Tarner, australijski igrač kriketa.
-
Umro Henk Vilijams, američki pjevač.
-
Umro Edvard Veston, američki fotograf.
-
Umrla Margaret Salavan, američka glumica.
-
Umro Ivan Zemljak, hrvatski arhitekt.
-
Umro Maurice Chevalier, francuski glumac i pjevač.
-
Umrla Beula Bondi, američka glumica.
-
Umro Oumarou Ganda, nigerski glumac.
-
Umro Frano Kršinić, hrvatski kipar.
-
Urmo Alfredo Binda, italijankski biciklista.
-
Umro Grejs Hoper, američki računarski pionir.
-
Urmo Lord Artur Espi Porit, britanski atletičak i ljekar.
-
Umro Cezar Romero, američki glumac.
-
Ubio se Fred Vest, britanski serijski ubica.
-
Umro Eugen Vigner, maćarski fizičar, laureat Nobelove nagrade.
-
Umro Arli Berk, američki admiral.
-
Umro Tauns Vam Zant, američki muzičar.
-
Umrla Helen Vilis Mudi, američka teniserka.
-
Umro Fabijan Šovagović, jedan od najvećih glumaca Hrvatske i bivše Jugoslavije.
-
Umro Rej Volston, američki glumac.
-
Umro Ahmet Hromadžić, bosanskohercegovački književnik.
-
Umro Džo Fos, američki politilar i borbeni pilot.
-
Umro Bob Macui, američki kongresmen.
-
Umro Hju Džon Frederik Loson, 6. Baron Bernham, britanski novinar i političar.
-
Umrla Širli Čisholm, američka političarka, prva tamnoputa američka predstavnica Kongresa.
-
Umro Dragan Lukić, srpski dječji pisac.
-
Umro Kiro Gligorov, prvi predsjednik nezavisne Makedonije.
-
Umrla Patti Page, američka pop-pjevačica i glumica.
-
Umro Milan Horvat, hrvatski dirigent i muzički pedagog.
-
Umro Boris Morukov, ruski astronaut i vođa projekta "Mars-500".
-
Umro Mario Cuomo, američki političar, 52. guverner savezne države New York.