-
Poljska i Sveto rimsko carstvo su potpisali Budišinski mir.
-
Prvi put su izvedeni Romeo i Julija, tregedija Williama Shakespearea.
-
Potpisivanjem ugovora u Minsteru okočan osmogodišnji rat Španije i Ujedinjenih Provincija Nizozemske. Španija u oktobru iste godine prinuđena da prizna nezavisnost Holandije, što je omogućilo ubrzan ekonomski i kulturni procvat nove države.
-
U Londonu zbog izdaje pogubljen engleski kralj Čarls I posle poraza njegovih snaga u građanskom ratu s republikanskim snagama Olivera Kromvela. Njegovo pogubljenje izazvalo ogorčenje i bes na evropskim dvorovima, a u Nizozemski i Španiji pobijeni diplomatski predstavnici Kromvelove države. Monarhija u Engleskoj obnovljena 1660.
-
Oliver Kromvel, lord-protektor Komonvelta Engleske, je ritualno pogubljen dve godine posle svoje smrti, na godišnjicu smrti kralja koga je on zbacio.
-
Poljsko-litvanska državna zajednica je ustupila Ruskom carstvu Kijev, Smolensk i deo Ukrajine istočno od Dnjepra po odredbama primirja iz Andrusova.
-
Potpisan Andrusovski mir, čime je završio rusko-poljski rat.
-
Otvoren je most Menaj između Velsa i ostrva Anglsi, koji se smatra za prvi moderni viseći most.
-
Požar je uništio dve trećine portorikanskog grada Majagveza.
-
Grad Jerba Buena (engl. Yerba Buena) u Kaliforniji dobio naziv San Francisko (engl. San Francisco).
-
Porinuta je prva američka oklopnjača USS Monitor.
-
Nadvojvoda Rudolf, nasljednik austro-ugarskog prijestolja, pronađen mrtav u dvorcu Mayerling, zajedno s ljubavnicom Marijom Vetserom.
-
Britanski Dom lordova je odbacio Zakon o irskoj samoupravi.
-
Adolf Hitler imenovan za njemačkog kancelara.
-
Trinaest funkcionera Komunističke partije SSSR osuđeno na smrt zbog navodnog učešća u zaveri Lava Trockog protiv vrha države.
-
Adolf Hitler je izjavio u Rajhstagu da Nemačka povlači svoj potpis sa Versajskog mirovnog ugovora.
-
Britansko ratno vazduhoplovstvo u Drugom svetskom ratu počelo prvo danonoćno bombardovanje Berlina.
-
Njemački brod "Wilhelm Gustloff" potonuo u Baltičkom moru - najveća pomorska katastrofa u zabilježenoj povijesti sa 7,000-9,000 žrtava.
-
Otvorene zimske olimpijske igre u St. Moritzu (Švicarska).
-
U SSSR prvi put u istoriji kosmonautike uz pomoć jedne rakete lansirani sateliti u različite orbite, „Elektron 1“ i „Elektron 2“.
-
Papa Pavle VI sreo se s predsednikom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR Nikolajem Podgornim, prvim šefom sovjetske države koji je posetio Vatikan.
-
U Vijetnamskom ratu počela jednomesečna ofanziva nazvana „Tet“, pod komandom severnovijetnamskog generala Vo Ngujen Đapa, tokom koje su severnovijetnamske trupe i južnovijetnamski gerilci napali Sajgon i više od 100 drugih mesta u Južnom Vijetnamu.
-
Održan je poslednji javni nastup Bitlsa, na krovu njihove produkcijske kuće „Epl rekords“ u Londonu. Ovaj improvizovani koncert prekinula je policija.
-
Pakistan napustio Komonvelt u znak protesta zbog odluke Velike Britanije, Australije i Novog Zelanda da priznaju Bangladeš.
-
Britanski vojnici u Londonderiju, u Severnoj Irskoj, ubili 13 ljudi, učesnika zabranjenog marša za ljudska prava katolika. Taj sukob nazvan „Bloody Sunday“.
-
Argentina otvorila dosijea nacista koji su posle Drugog svetskog rata pobegli u Južnu Ameriku.
-
Dr. Franjo Tuđman postavio kamen temeljac za novi Maslenički most.
-
U jednom od najtežih napada tokom trogodišnje pobune islamskih ekstremista u Alžiru, u eksploziji automobila-bombe poginulo najmanje 20, a povređeno oko 60 ljudi.
-
Skupština Bosne i Hercegovine izabrala novu vladu koju će voditi premijer Hasan Muratović.
-
Cijanid koji se izlio iz rumunskog rudnika Baja Mare u pritoke reke Tise, Lapoš i Samoš, a potom u Dunav, izazvao ekološku katastrofu. U rečni sliv ispušteno 120 tona cijanida i 20.000 tona taloga koji sadrži teške metale.
-
U Skupštini Jugoslavije ratifikovan Sporazum o dvojnom državljanstvu SRJ i Bosne i Hercegovine.
-
Belgija službeno priznala istospolne brakove.
-
Microsoftna tržište pustio operativni sistem Windows Vista, posle više od pet godina od publikovanja prethodnog Windows operativnog sistema (Windows XP).
-
Rođen Didius Julianus (Latin: Marcus Didius Severus Iulianus Augustus), rimski car.
-
Rođen Johann Joachim Quantz, njemački kompozitor.
-
Rođen Bernardo Beloto (ital. Bernardo Bellotto), italijanski slikar.
-
Rođen Adelbert fon Šamiso (njem. Adelbert von Chamisso, franc. Louis Charles Adélaïde de Chamissot), njemački književnik i znanstvenik.
-
Rođen Sima Andrejević-Igumanov je bio srpski trgovac i crkveno-prosvetni dobrotvor.
-
Rođen José Domingo de Obaldía, drugi predsjednik Paname.
-
Rođen Francis Herbert Bradley, engleski filozof.
-
Rođen Sigfús Einarsson, islandski skladatelj.
-
Rođen Frenklin Delano Rozevelt (engl. Franklin Delano Roosevelt), američki političar i državnik, 32. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
-
Rođen Max Theiler, južnoafrički liječnik, nobelovac.
-
Rođen Lloyd Alexander, američki pisac SF-romana.
-
Rođen Olof Palme, švedski socijaldemokrat i premijer.
-
Rođen Džin Hekman (engl. Gene Hackman), američki glumac.
-
Rođen Giovanni Battista Re, kardinal Katoličke crkve.
-
Rođen Boris Vasiljevič Spaski, ruski šahovski velemajstor, svetski prvak od 1969. do 1972.
-
Rođena Vanessa Redgrave, britanska glumica je višestruko nagrađivana engleska glumica, koja se smatra najpoznatijom i najuglednijom članicom porodice Redgrave, jedne od najznamenitijih glumačkih dinastija na svijetu.
-
Rođen Islam Karimov, uzbekistanski politivar i diktator.
-
Rođen Richard Cheney, američki političar i podpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
-
Rođena Heidi Brühl, njemačka glumica i pjevačica.
-
Rođen Fil Kolins (engl. Philip David Charles - “Phil” Collins), britanski kantautor i glumac.
-
Rođen Husein Hasanefendić - Hus, skladatelj i tekstopisac.
-
Rođen Darko Rundek, hrvatski muzičar, pjesnik, reditelj i glumac, jedan od osnivača grupe „Haustor“.
-
Rođen Abdullah II, jordanski kralj.
-
Rođen Felipe, španjolski prijestolonasljednik.
-
Rođen Mario Kelentrić, hrvatski rukometaš.
-
Rođen Kristijan Čarls Filip Bejl (engl. Christian Charles Philip Bale), britanski glumac.
-
Rođen Juninho Pernambucano, brazilski fudbaler.
-
Rođen Danijel Ljuboja, bosanskohercegovački glumac.
-
Rođen Kristijan Broki, italijanski fudbaler.
-
Rođen Adnan Šabanović, bosanski rukometaš.
-
Rođen Piter Džejms Krauč (engl. Peter James Crouch), engleski fudbalski reprezentativac.
-
Rođen Dimitar Ivanov Berbatov (bug. Димитър Иванов Бербатов), bugarski fudbalski reprezentativac.
-
Rođen Slavko Vraneš, crnogorski košarkaš.
-
Rođen Tomas Mogensen, danski rukometaš.
-
Rođena Žisela Dulko (šp. Gisela Dulko), argentinska teniserka.
-
Rođena Anita Beriša (alb. Anita Berisha), hrvatska glumica albanskog porijekla.
-
Rođen Lukas Rodrigo Bilja (šp. Lucas Rodrigo Biglia), argentinski fudbalski reprezentativac.
-
Rođen Josip Pivarić, hrvatski fudbaler.
-
Umro Karlo I, kralj Škota, Engleske i Irske.
-
Umro Karl Bleibtreu, njemački književnik.
-
Umro Johannes Andreas Grib Fibiger, danski liječnik, nobelovac.
-
Umro Dubravko Dujšin, hrvatski glumac.
-
Umro Orvil Rajt (engl. Orville Wright), američki pionir aviacije, konstruktor i graditelj aviona.
-
Ubijen Mohandas Karamčad Gandi (devangari: मोहनदास करमचन्द गांधी, engl. Mohandas Karamchand Gandhi), indijski političar i državnik, borac za ljudska prava.
-
Umro Ferdinand Porše (njem. Ferdinand Porsche), austrijski automobilski inženjer, tvorac Folksvagen „bube“.
-
Umro Josip Hatze, hrvatski skladatelj i dirigent.
-
Umro Francis Poulenc, francuski skladatelj.
-
Umro Gustav Šebeš, mađarski fudbalski igrač i trener.
-
Umro Ante Topić Mimara, kolekcionar i povjesničar umjetnosti.
-
Umro Slobodan Marković-Libero Markoni, novinar i književnik.
-
Umro Džon Bardin (engl. John Bardeen), američki naučnik, dobitnik dvije Nobelove nagrade za fiziku, 1956. i 1972. godine.
-
Umro Ahmet Obradović, bosanski režiser.
-
Umro Slobodan Boda Marković, reditelj, urednik Dramskog programa Radio Beograda.
-
Umro Sidni Šeldon (engl. Sidney Sheldon), američki književnik i scenarista.
-
Umro Ingemar „Ingo“ Johanson (šved. Ingemar "Ingo" Johansson), švedski bokser, profesionalni prvak sveta u teškoj kategoriji.
-
Umro Živan Saramandić, operski pjevač, prvak Opere Narodnog pozorišta u Beogradu.