-
U Rimu po naredbi bizantskog cara Konstansa II uhapšeni papa Martin I i Maksim Ispovjednik.
-
Danska kraljica Margreta I tzv. Kalmarskom unijom objedinila pod dansku krunu Dansku, Švedsku i Norvešku.
-
Vlad III Tepeš napao vojsku Mehmeda II.
-
Engleski moreplovac i gusar Frensis Drejk proglasio suverenitet Engleske nad Nju Albionom, danas Kalifornijom.
-
Portugalci i Englezi potukli Špance kod Montes Klarosa. Portugalci još jednom pobedom nad Špancima, kod Vilje Visiose, ponovno uspostavili nezavisnost Portugalije.
-
Osnovan grad Cúcuta u Kolumbiji
-
Američki kolonisti su naneli teške gubitke britanskim snagama u porazu kod Banker Hila.
-
Poslanici Trećeg staleža u francuskom parlamentu proglasili Narodnu skupštinu i ukinuli kralju pravo veta.
-
Na Novom Zelandu počela pobuna domorodaca Maora protiv Britanaca.
-
Austrijske trupe pod komandom generala Alfreda Vindišgreca ugušile ustanak Čeha u Pragu.
-
Engleski hirurg Džozef Lister prvi put u istoriji medicine upotrebio antiseptik kada je operisao svoju sestru Izabelu.
-
Kip slobode stigao je u luku New Yorka na palubi francuske fregate Isère.
-
Potpisan Ženevski protokol, kojim je zabranjena upotreba bojnih otrova u ratu. Protokol potpisalo 29 zemalja.
-
Američki predsednik Herbert Huver je potpisao Smut-Haulijev zakon o tarifama.
-
U Versaillesu je održano posljednje javno giljotiniranje u Francuskoj.
-
Sovjetska Crvena armija okupirala Letoniju i Estoniju i uspostavila prosovjetsku administraciju.
-
Štampan prvi broj lista "Slobodna Dalmacija".
-
Island postao nezavisna republika pošto su njegovi stanovnici na referendumu odlučili da se odvoje od Danske.
-
Ustavotvorna skupština Burme donela odluku da proglasi nezavisnu Republiku Burmu.
-
Ričard Loler u Čikagu izveo prvu operaciju presađivanja bubrega.
-
Sovjetske trupe ugušile pobunu u Istočnoj Nemačkoj.
-
Rolling Stonesi objavili debitantski singl "Come on".
-
Vrhovni sud SAD je u slučaju školska oblast Abingtona protiv Šempa protiv recitovanja stihova iz Biblije i Očenaša u državnim školama.
-
Kina izvela probu prve hidrogenske bombe.
-
SAD i Japan potpisali sporazum o vraćanju ostrva Okinave pod suverenitet Japana 1972.
-
U Zagrebu je otvoren Dom sportova.
-
Pet operativaca Bele kuće je uhapšeno zbog provale u urede Nacionalnog demokratskog komiteta u pokušaju nekih pripadnika Republikanske stranke da špijunira opoziciju.
-
Predsednik Argentine, general Leopoldo Galtijeri, podneo ostavku posle poraza argentinske armije u ratu s Velikom Britanijom za Foklandska ostrva.
-
Pronađen leš "Božjeg bankara".
-
Oko 5.000 radnika zemunske fabrike "Zmaj" demonstriralo ispred zgrade Skupštine SFRJ nezadovoljno svojim socijalnim položajem, što se smatra početkom tzv. "antibirokratske revolucije".
-
Osnovana Hrvatska demokratska zajednica - HDZ.
-
Demonstranti protiv Vlade Rumunije vratili se na ulice Bukurešta nekoliko dana posle sukoba s policijom i rudarima lojalnim Vladi, a u kojima je poginulo pet osoba, a nekoliko desetina ranjeno.
-
Parlament Južne Afrike ukinuo poslednji zakon na kojem je, od 1950, bila zasnovana politika aparthejda.
-
Nemci Tomas Kemtner i Hajnrih Stribig, dva poslednja zapadna taoca u rukama islamskih terorista u Libanu, vratili se u Nemačku posle tri godine zatočeništva.
-
U glavnom gradu Somalije Mogadišu poginulo šest, povređena 43 pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, kada su pokušali da uhvate lidera somalijskih gerilaca Mohameda Faraha Aidida.
-
Ministarstvo Jugoslavije za telekomunikacije izdalo rešenja o zabrani rada većeg broja privatnih i nezavisnih radio stanica.
-
Međunarodna organizacija rada usvojila sporazum o zabrani najgorih formi prisilnog rada dece, uključujući ropstvo i nasilnu regrutaciju.
-
Na parlamentarnim izborima u Bugarskoj pobedio Nacionalni pokret bivšeg bugarskog cara Simeona II, čime je prvi put bivša monarhija postala politički aktivna u jednoj od zemalja Istočne Evrope.
-
U Batajnici kod Beograda počele ekshumacija i obdukcija leševa za koje se veruje da su Albanci čija su tela tu dovezena posle intervencije NATO na Kosovu 1999.
-
Egipatski arheolozi saopštili da su blizu piramida u Gizi našli najstariji nedirnut sarkofag, star oko 4.500 godina.
-
U Budvi uhapšen bivši general srpske policije, Vlastimir Đorđević, optužen pred Haškim tribunalom za ratne zločine na Kosovu i Metohiji tokom 1999. godine.
-
Rođen Boleslav I Hrabri ili Boleslav I Pjast (polj. Bolesław I Chrobry), kralj Poljske.
-
Rođen Edvard I Dugonogi Plantagenet (engl. Edward Longshanks), engleski kralj.
-
Rođen Karlo XII Švedski, švedski kralj.
-
Rođen Džon Vesli, engleski sveštenik i reformator, osnivač pokreta metodista.
-
Rođen Alexander Gottlieb Baumgarten, njemački filozof.
-
Rođen William Hooper, američki potpisnik Deklaracije o neovisnosti.
-
Rođen Charles Gounod, francuski skladatelj.
-
Rođen Ivan Lorković, hrvatski političar.
-
Rođen Carl Van Vechten, američki fotograf.
-
Rođen Igor Fjodorovič Stravinski (rus. И́горь Фёдорович Страви́нский), ruski kompozitor.
-
Rođen Hajnc Guderijan, nemački general koji se smatra jednim od tvoraca taktike blickriga.
-
Rođen Carl Hermann, njemački fizičar.
-
Rođen Juan María Bordaberry, urugvajski političar i diktator.
-
Rođen Tigran Vartanovič Petrosjan (jerm. Տիգրան Վարդանի Պետրոսյան), jermenski šahista i bivši šampion svijeta u šahu.
-
Rođen Tomislav Crnković, hrvatski fudbaler.
-
Rođen Ahmed Smajlović, bosanskohercegovački islamski teolog, učenjak, univerzitetski profesor i vršilac različitih dužnosti u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini.
-
Rođen Krzysztof Zanussi, poljski producent i režiser.
-
Rođen Eduard Lui Jozef, baron Merks (hol. Édouard Louis Joseph, baron Merckx), poznatiji kao Edi Merks (hol. Eddy Merckx), belgijski biciklist.
-
Rođen Barry Manilow, američki kantautor.
-
Rođen Blaž Kraljević, komandant HOS-a u BiH, general Armije RBiH.
-
Rođen Zlatko Mateša, hrvatski političar.
-
Rođen Petar Svidler, ruski šahovski velemajstor.
-
Rođen Mujo Tuljković, bosanskohercegovački košarkaš.
-
Rođena Vinus Eboni Star Vilijams (engl. Venus Ebony Starr Williams), američka teniserka.
-
Rođen Marcos Baghdatis, ciparski teniser grčkog porijekla.
-
Umro Boleslav I Hrabri, prvi poljski kralj.
-
Mumtaz Mahal umrla pri porođaju.
-
Umro Jan III Sobjeski, poljski kralj i proslavljeni vojskovođa.
-
Umro Denis Papin, francuski istraživač i izumitelj.
-
Umro Džozef Adison (engl. Joseph Addison), engleski pisac i političar.
-
Umro Prosper Jolyot Crébillon, francuski književnik.
-
Poginuo Safet Zajko, bosanskohercegovački borac, pripadnik Armije RBiH i dobitnik najvišeg ratnog priznanja, Zlatni ljiljan.
-
Umro Dr Branko Petranović, srpski pravnik i istoričar.
-
Umro Fridrih „Fric” Valter (njem. Friedrich „Fritz“ Walter), njemački fudbaler.
-
Umro Vlastimir Đuza Stojiljković, srpski glumac i pjevač.
-
Mironos. Marta i Marija.
-
Sveti Joanikije Bokeški Mitropolit Crnogorsko-primorski.
-
Sveti Mitrofan, prvi patrijarh carigradski.
-
Sveti mučenik Konkordije.
-
Prepodobni Zosim, episkop Vavilona Novog.
-
Sveštenomučenik Astije, episkop drački.
-
Sveti mučenici Frontasije, Severin, Severijan i Silan.
-
Sveta prepodobna Sofija.
-
Sveti prepodobni Alonije.
-
Sveti prepodobnomučenik Jovan.
-
Sveti prepodobni Metodije Pješnošski.
-
Sveti prepodobni Eleazar i Nazar.