-
U Carigradu otpočeo sa radom Šesti vaseljenski sabor pod pokroviteljstvom vizantijskog cara Konstantina IV.
-
Francuska i Španija zaključile Pirinejski mir, kojim je završen dugogodišnji rat između dvije zemlje.
-
U Sevilji (Španija) rimokatolička inkvizicija posljednji put počinila zločin javnog spaljivanja "grešnika" optuženih za jeres.
-
Britanski istraživač Vernej Kameron stigao na atlantsku obalu Afrike. Prvi Evropljanin koji je prešao Afriku od obale do obale. Na put krenuo 1873. iz Zanzibara.
-
Bitka kod Cingtaa. Nemačke snage su se u Cingtao u Kini predali.
-
Treća bitka kod Gaze: Britanske snage su ušli u Gazu.
-
Počinje Oktobarska revolucija u Rusiji. Boljševici osvajaju vlast.
-
Nastale Zagrebačke punktacije, dokument koji su potpisale Hrvatska seljačka stranka i Samostalna demokratska stranka u kojem se osuđuje Šestosiječanjska diktatura te traži federalno uređenje zemlje.
-
Srušio se viseći most u tesnacu Takoma, usled rezonancije sa vetrom, otvoren 1. jula te godine.
-
U Tuzli izašao prvi broj "Fronta slobode", organa Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) istočne Bosne.
-
Franklin Roosevelt po četvrti put izabran za predsjednika SAD.
-
Nakon 190 dana završena prva savezna radna akcija omladine na gradnji željezničke pruge Brčko-Banovići, duge 190 km. U akciji učestvovalo oko 70.000 osoba iz cijele zemlje i 2.000 iz inostranstva.
-
Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala rezoluciju kojom je naloženo Velikoj Britaniji, Francuskoj i Izraelu da povuku trupe iz Egipta.
-
Pošto su čuli sovjetske kritike upućene vladi Kine, u znak protesta kineske diplomate napustile proslavu Oktobarske revolucije u Moskvi.
-
Demokratska Republika Njemačka i Savezna Republika Njemačka odlučile uspostaviti diplomatske odnose.
-
Ričard Nikson drugi put izabran za predsednika SAD.
-
SAD i Egipat uspostavili pune diplomatske odnose prekinute poslije Šestodnevnog rata 1967, u kojem je izraelska armija porazila egipatske snage i zauzela Sinaj, područje Gaze i Golansku visoravan u Siriji.
-
U Banjoj Luci osnovan Univerzitet, u sklopu kojeg je bilo šest fakulteta, tri više škole i devet instituta i zavoda.
-
U Tunisu, u državnom udaru koji je predvodio premijer Bin Ali, oboren predsjednik države Habib Burgiba.
-
Meri Robinson na prvim predsedničkim izborima posle 17 godina, postala prva predsednica Irske.
-
Počinjen je pokolj u Poljanku.
-
U Sarajevu formirano Udruženje privrednika grada radi što boljeg organiziranja i angažiranja na pomoći Oružanim snagama BiH.
-
U padu nigerijskog putničkog aviona "boing 727" oko 40 km istočno od Lagosa poginula 142 putnika i člana posade.
-
George W. Bush je pobijedio Ala Gorea na američkim predsjedničkim izborima, ali njihov konačan ishod nije objavljen više od mjesec dana zbog spornih glasova u saveznoj državi Floridi.
-
Belgijska nacionalna avio-kompanija Sabena podnela zahtev za bankrot. Prva evropska avio-kompanija koja je to uradila zbog velikih gubitaka posle napada u SAD 11. septembra 2001.
-
Oko 20.000 stanovnika Gibraltara na referendumu odlučilo ostati u sastavu Velike Britanije, usprotivivši se pripajanju Španiji.
-
U Iranu zabranjeno reklamiranje svih američkih proizvoda.
-
Pred Haškim tribunalom počelo suđenje lideru Srpske radikalne stranke, Vojislavu Šešelju.
-
Republika Hrvatska je svoj Ured za veze u Prištini podigla na razinu Veleposlanstva.
-
Ceremonija otvaranja SP-a u šahu u indijskom gradu Chennaiju.
-
Počelo Svjetsko prvenstvo u šahu 2014. u ruskom gradu Sočiju.
-
Rođen Konstans II Pogonat vizantijski car od 641. do 668. godine.
-
Rođen Džejms Kuk (engl. James Cook), britanski moreplovac i istraživač.
-
Rođen Martin Borenić, gradišćanskohrvatski pisac, kalendarac, učitelj.
-
Rođena Marie Curie, francuska kemičarka i fizičarka poljskog porijekala.
-
Rođena Lise Meitner, austrijska fizičarka.
-
Rođen Lav Davidovič Trocki, pravo ime Lev Davidovič Bronštajn (rus. Лев Дави́дович Тро́цкий), boljševički i marksistički teoretičar.
-
Rođen Čandrasekara Raman, indijski fizičar.
-
Rođen Konrad Lorenc, austrijski prirodnjak, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1973.
-
Rođena Dora Maar, francuska slikarica.
-
Rođen Mitar Bakić, partizanski komandant i narodni heroj Jugoslavije.
-
Rođen Albert Camus (franc. Albert Camus), francuski pripovjedač, dramatičar, esejist i novinar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. godine.
-
Rođena Drinka Pavlović, učesnica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
-
Rođena Kapitalina Erić, pozorišna glumica.
-
Rođen Dejan Đurović, srpski glumac i voditelj.
-
Rođena Džoni Mičel, CC (engl. Joni Mitchell), rođena kao Roberta Joan Anderson, kanadska pjevačica i slikar.
-
Rođen Majkl Bern, engleski glumac.
-
Rođen Luiđi Riva, italijanski fudbaler.
-
Rođen Vladislav Bogićević, jugoslovenski i srpski fudbaler i trener.
-
Rođen Željko Kocaj, bosanskohercegovački književnik.
-
Rođena Ankica Dobrić, hrvatska glumica.
-
Rođen Tommy Thayer, američki glazbenik.
-
Rođen Dragan Jovanović Danilov, srpski pesnik, esejista, prozni pisac i likovni kritičar.
-
Rođen Džon Barns, engleski fudbalski reprezentativac i trener.
-
Rođen David Geta (franc. David Guetta), francuski producent haus muzike i di-džej.
-
Rođen Slađana Delibašić, srpska dens pjevačica.
-
Rođen Alfredo Salafija (ital. Alfredo Salafia), profesor hemije sa Sicilije, stručnjak za balsamovanje i prepariranje životinja.
-
Rođen Elvedin Beganović, bosanskohercegovački fudbaler.
-
Rođen Martin Palermo, argentinski fudbalski reprezentativac.
-
Rođen Mark Antoni Filipusis (engl. Mark Anthony Philippoussis), australijski teniser.
-
Rođen Alberto Entrerios, španski rukometni reprezentativac.
-
Rođen Rio Ferdinand, engleski fudbaler.
-
Rođen Jan Venegor of Heselink, holandski fudbaler.
-
Rođena Lana Jurčević, hrvatska pjevačica.
-
Rođen Dmitri Čigrinski, ukrajinski fudbaler.
-
Rođen Aleksandar Dolgopolov (ukr. Олександр Олександрович Долгополов), ukrajinski teniser.
-
Rođen David de Hea Kintana (šp. David de Gea Quintana), španski fudbaler, golman.
-
Rođena Ela Marija Lani Jelić O’Konor, poznatija kao Lord (engl. Lorde), novozelandska pjevačica i tekstopisac, hrvatsko - irskog porijekla.
-
Umro Žan Andre Delik (franc. Jean-André Deluc), švajcarski geolog i meteorolog.
-
Umro Hugo Haase, njemački političar i kancelar.
-
Poginuo Ranko Šipka, narodni heroj Jugoslavije.
-
Umrla Ana Elenor Ruzvelt (engl. Anna Eleanor Roosevelt), bivša Prva dama SAD-a.
-
Umro Stiv Mekvin, američki glumac.
-
Umro Lawrence Durrell, britanski književnik.
-
Umro Aleksander Dupček (svk. Alexander Dubček), slovački komunistički političar, glavna ličnost Praškog proljeća 1968. godine.
-
Umro Mohammad Ali Jamalzadeh, iranski književnik.
-
Umro Srđan Barić, kompozitor, muzički urednik RTB-a.
-
Umro Džozef Vilijam „Džo“ Frejzer (engl. Joseph William "Joe" Frazier), američki profesionalni bokser, olimpijski pobjednik i svjetski šampion u superteškoj kategoriji.
-
Umro Yitzhak Navon, peti predsjednik Izraela.
-
Umro Lenard Norman Koen (engl. Leonard Norman Cohen), kanadski kantautor i književnik.
-
Sveti mučenici Markijan i Martirije.
-
Sveti mučenik Anastasije.
-
Sveta Tavita.
-
Sveti muečnik Valerijan.
-
Sveti mučenik Savin.
-
Sveti mučenici Valerije i Hrisafije.
-
Sveti mučenik Uar.
-
Sveti prepodobni Georgije, episkop amastridski.
-
Sveti mučenici Papije, Diodor i Klavdijan.
-
Sveti mučenici Favst, Vasilije i Lukijan.
-
Sveti mučenici Nikifor i Stefan.
-
Sveti Filadelf i Polikarp.
-
Sveti prepodobni Makarije, episkop pafski.
-
Sveta dva mučenika u Trakiji.