-
Henrik VIII i Katarina Aragonska okrunjeni kao kralj i kraljice Engleske.
-
Marija Terezija okrunjena kao kralj Ugarske.
-
Posada brod Dolphin pod zapovjedništvom Samuela Wallisa otkrila je Tahiti. Tobias Furneaux prvi je Europljanin koji je stupio na tlo Tahitija.
-
Virginia postala 10. savezna država koja je ratificirala Ustav Sjedinjenih Američkih Država.
-
Oslobođeni crni robovi iz SAD, osnivači Liberije, proglasili tu afričku državu nezavisnom republikom. Na isti dan 1862. Liberiju priznale i SAD.
-
SAD priznale nezavisnost Liberije.
-
Amerikanac Lisjen Smit iz Ohaja patentirao bodljikavu žicu.
-
Jezuiti izbačeni iz Nemačke.
-
Bitka kod Little Big Horna, u kojoj je indijansko pleme Sijuksa pod komandom poglavice Ludog Konja pobijedilo američku 7. konjičku pukovniju generala Džordža Armstronga Kastera.
-
U Vukovaru završen Drugi, tzv. Vukovarski kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije na kome je naziv partije izmenjen u Komunistička partija Jugoslavije.
-
U Užice stigao prvi voz popularno nazvan Ćira.
-
Daglas Hajd inaugurisan za prvog predsednika Irske Republike.
-
Drugi svjetski rat: Francuska se službeno predala Njemačkoj.
-
Drugi svjetski rat: Britansko ratno vazduhoplovstvo bombama zasulo nemački grad Bremen, važnu pomorsku luku.
-
Američka i britanska mornarica su bombardovale Šerbur da bi podržali napredovanje jedinica vojske SAD koje su se borile u bici za Šerbur.
-
Napadom severnokorejskih trupa na Republiku Koreju počeo korejski rat.
-
SSSR predložio uspostavljanje denuklearizovane zone na Balkanskom poluostrvu i u Jadranskom moru.
-
Premijer južne kongoanske provincije Katange Moiz Čombe primoran da podnese ostavku.
-
Jugoslavija i Vatikan obnovili diplomatske odnose.
-
Premijerka Indije Indira Gandi proglasila vanredno stanje da bi zaustavila kampanju za njeno povlačenje sa vlasti.
-
Mozambik posle 477 godina stekao nezavisnost od Portugala, prvi predsednik postao Samora Mašel, lider Fronta za oslobođenje Mozambika.
-
U Luksemburgu potpisana Deklaracija o uspostavljanju zvaničnih odnosa Evropske zajednice i Saveta za uzajamnu ekonomsku pomoć.
-
Poslednje sovjetske jedinice napustile Čehoslovačku, 23 godine posle vojne intervencije Varšavskog pakta kojom je prekinuta reformistička politika Aleksandra Dubčeka.
-
Hrvatski sabor je usvojio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Zajedno s Hrvatskom neovisnost je proglasila i Slovenija.
-
Kim Kembl postala prva žena na čelu Vlade Kanade.
-
Šeik Hamad bin Kalifa Al Tani državnim udarom sa vlasti zbacio oca, šeika Kalifu, emira Katara.
-
U eksploziji kamiona-bombe u stambenom naselju zrakoplovstva SAD kod grada Dahran u Saudijskoj Arabiji poginulo 19 Amerikanaca i ranjeno oko 400 osoba različitog državljanstva.
-
SAD ponudile nagradu od pet miliona dolara za informacije koje bi omogućile hapšenje ratnih lidera bosanskih Srba i predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića, optuženih za ratne zločine.
-
U Albaniji vladajuća Socijalistička partija proglasila pobedu na parlamentarnim izborima, uprkos neredima koji su za posledicu imali zatvaranje 15 izbornih jedinica.
-
Indonežanski predsednik Abdurahman Vahid doputovao u zvaničnu posetu Australiji, prvu posle 26 godina, čime je počela nova era u odnosima dve zemlje.
-
SAD "zamrzle" finansijsku imovinu 55 bivših zvaničnika Iraka, uključujući Sadama Huseina.
-
Osnovana Demokratska zajednica Hrvata, stranka vojvođanskih Hrvata.
-
Tamim bin Hamad al-Tani postao 8. emir Ujedinjenih Arapskih Emirata.
-
Rođen Antonio Gaudi, španjolski arhitekt.
-
Rođen Georges Courteline, francuski dramatičar.
-
Rođen Gistav Šarpantje (franc. Gustave Charpentier), francuski kompozitor.
-
Rođen Walther Hermann Nernst, njemački fizičar i hemičar.
-
Rođen Luj Mauntbetn, britanski admiral, prvi lord Admiraliteta i poslednji vicekralj Indije.
-
Rođen britanski pisac-satiričar Džordž Orvel (engl. George Orwell), pravo ime Erik Artur Bler (engl. Eric Arthur Blair), autor pripovedaka, eseja i romana, među kojima su najpoznatiji „1984.“ i „Životinjska farma“.
-
Rođen Besim Korkut, bosanskohercegovački književnik.
-
Rođen Peko Dapčević, učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik i ambasador SFRJ, junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije.
-
Rođen Vatroslav Mimica, hrvatski filmski redatelj, glumac i producent.
-
Rođen Robert Venturi, američki arhitekt.
-
Rođena Ingeborg Bachmann, austrijska književnica.
-
Rođen Tomislav Ladan, hrvatski književnik.
-
Rođen Alvaro Siza, portugalski arhitekta.
-
Rođen Michel Tremblay, kanadski pisac.
-
Rođen Willis Reed, američki košarkaš.
-
Rođen Al Parker (rođen kao Andrew "Drew" Okun), porno glumac, reditelj i producent.
-
Rođen Ljubiša Stojanović Luis, srpski muzičar.
-
Rođen Mato Došen, hrvatski muzički producent, aranžer, vokalist, klavijaturist i tekstopisac.
-
Rođen Boris Trajkovski, makedonski političar.
-
Rođena Zorica Kondža, hrvatska pjevačica zabavne muzike.
-
Rođen Dražen Scholz Šolc, hrvatski bubnjar, najpoznatiji u angažmanu grupe Parni valjak.
-
Rođen Jorgos Kirijakos Panajotu (grč. Γιώργος-Κυριάκος Παναγιώτου, engl. Georgios Kyriacos Panayiotou), poznatiji kao Džordž Majkl (engl. George Michael), engleski pjevač i kompozitor.
-
Rođen Džon Bendžamin Hiki (engl. John Benjamin Hickey), američki glumac.
-
Rođen Damir Polančec, hrvatski političar.
-
Rođen Nebojša Ilić, srpski glumac.
-
Rođena Niša Ganatra (engl. Nisha Ganatra), kanadska rediteljka i glumica.
-
Rođen Vladimir Kramnik (rus. Влади́мир Бори́сович Кра́мник), ruski velemajstor i bivši prvak sveta u šahu.
-
Rođen Rejinald Ocho, sieraleonski fudbaler.
-
Rođen Simon Aman (njem. Simon Ammann), švicarski skijaš-skakač.
-
Umro Hlodomir, franački kralj.
-
Umro Car Gaozu, osnivač kineske dinastije Tang.
-
Umrla Marija Tudor, francuska kraljica.
-
Umro Georg Philipp Telemann, njemački kompozitor.Georg Filip Teleman (njem. Georg Philipp Telemann), njemački kompozitor.
-
Umro Ernst Hofman, nemački pisac i kompozitor , dirigent i režiser hamburške opere, poznat po Hofmanovim pričama.
-
Umro Abdul Medžid I, turski sultan.
-
Umro Johann Karl Ehrenfried Kegel, njemački agronom.
-
Umro George Armstrong Custer, američki vojskovođa poznat po borbi protiv Indijanaca na Divljem Zapadu.
-
Umro Vasa Živković, srpski pjesnik i sveštenik. Između ostalog, napisao je i tekstove narodnih popevki „Rado ide Srbin u vojnike" i „Opao klikće sa visine".
-
Umro Mijat Mijatović, advokat i pjevač narodnih pjesama.
-
Umro Oto Ender, austrijski politiačr.
-
Umro Ante Šercer, hrvatski liječnik.
-
Umro Michel Foucault, francuski filozof.
-
Umro Jacques-Yves Cousteau, francuski istraživač mora.
-
Umro Branko Bevanda, hrvatski motociklist i ugostitelj.
-
Umro Majkl Džozef Džekson (engl. Michael Joseph Jackson), američki pop pjevač.
-
Objesila se Yasmine (pravo ime Hilde Rens), belgijska pjevačica i voditeljica.
-
Umrla Fara Foset (engl. Mary Farrah Leni Fawcett), američka glumica i foto-model.