
Papa Aleksandar III. na putu za Veneciju ušao na bijelom konju u Zadar gdje je, kako je zapisao kroničar u papinoj pratnji, svečano dočekan od naroda i svećenstva uz gromko pjevanje na hrvatskom jeziku te je odatle produžio duž istarske obale prema Veneciji ususret caru Fridriku I. Barbarossi.


Asteci su osnovali svoju naseobinu Tenočtitlan, kasnije prestonicu Asteškog carstva, na mestu gde je današnji grad Sijudad Meksiko.


Njemački plaćenici koje je unajmila holandska vladarka Margareta od Parme ubili su 2.000 kalvinista.


Univerzitet Harvard u Cambridgeu, Massachusetts nazvano je prema svom prvom upraviteljskom darovatelju, teologu Johnu Harvardu.



Engleski astronom njemačkog porijekla Fridrih Vilhelm Heršel (njem. Friedrich Wilhelm Herschel) otkrio je sedmu planetu Sunčevog sistema, koja je kasnije nazvana Uran.


Nakon neuspeha u ratu s Rusijom i Danskom 1808, oficirskom zaverom zbačen je s prestola švedski kralj Gustav IV.


U Zadru je obavljena prva operacija uz etersku narkozu na hrvatskom tlu, samo pet mjeseci nakon tog svjetskog događaja, a dva do tri mjeseca nakon Londona, Pariza i Beča.


Pod pritiskom demonstracija i pobune u Beču austrijski kancelar Klemens Meternih podneo je ostavku. Kancelar je pobegao u Veliku Britaniju, a hiljadama gnevnih Bečlija koje su opkolile dvor car Ferdinand I je obećao ustav.


Tokom Američkog građanskog rata, Kongres Konfederacije, pod predsednikom Džefersonom Dejvisom, žestokim protivnikom ukidanja ropstva, doneo je zakon kojim je robovima dozvoljeno, u zamenu za slobodu, da budu vojnici u južnjačkoj armiji.


U atentatu u Petrogradu ubijen je ruski car Alksandar II. Atentat su izvršili članovi tajnog terorističkog udruženja "Narodna volja".


U Njemačkoj otvoreno nacističko minstarstvo propagande čiji je prvi ministar posato Joseph Goebbels.



Pripadnici jugoslovenske službe Državne bezbednosti uhapsili su generala i komandanta četničkih snaga u Drugom svetskom ratu Dragoljuba Dražu Mihailovića.


Viet Minh snage pod vodstvom Vo Nguyen Giapa pokrenule su masivnu artiljerijsku baražu na francusku vojsku čime su započeli bitku kod Dien Bien Phua, završnu bitku u Prvom indokineskom ratu.


Velika Britanija i Kina saglasile su se da razmene ambasadore 22 godine nakon što je London priznao vladu u Pekingu. Britanci su zatvorili konzulat na Tajvanu.


Sovjetski parlament izglasao je uvođenje višepartijskog sistema, nakon 72-godišnjeg monopola na vlast Komunističke partije.


U mestu Danblejn, oko 40 kilometara severno od Glazgova, naoružani čovek je u gimnastičkoj sali osnovne škole ubio 16 učenika prvog razreda, uzrasta izmedju pet i šest godina i njihovu učiteljicu, ranio još 13 đaka i potom izvršio samoubistvo.


Predsednik Južne Koreje Kim Dae Džong, koji je i sam bio zatvaran zbog političkih uverenja, doneo je odluku o masovnoj amnestiji koja je obuhvatila preko pet miliona osoba, od političkih zatvorenika do pijanih vozača kojima su bile oduzete vozačke dozvole.


Na Kosovu, u eksplozijama bombi u centru Podujeva i na pijaci u Kosovskoj Mitrovici poginulo je šestoro i ranjeno više od 50 ljudi, a u napadima oružane formacije kosovskih Albanaca "Oslobodilačka vojska Kosova" kod Vučitrna poginula su dva pripadnika Vojske Jugoslavije.


Bivši gradonačelnik Bosanskog Šamca Blagoje Simić, protiv koga je Međunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu 1995. za zločine počinjene tokom rata u BiH 1992-95, dobrovoljno se predao sudu.


Vlada Angole je proglasila jednostrano primirje u 27-godišnjem građanskom ratu sa pobunjenicima-pripadnicima Nacionalne Unije za nezavisnost Angole (UNITA).



Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio da je Haški tribunal odgovoran za smrt Slobodana Miloševića.



Rođena Atina Bojadži, makedonska maratonska plivačica, nazivana i "Ohridski delfin". Ostala je upamćena po tome što je bila prva žena sa područja nekadašnje Jugoslavije koja je preplivala kanal La Manche.


Umro Bendžamin Harison (engl. Benjamin Harrison), dvadeset treći predsednik Sjedinjenih Američkih Država koji je na ovom položaju bio između 1889. i 1893. godine.


Umro Pavle Vasić, slikar, istoričar umetnosti i likovni kritičar, profesor Filozofskog fakulteta i Univerziteta umetnosti u Beogradu.



Umrla Marina Koljubajeva, srpska filmska i TV glumica. Bila je udata za poznatog glumca Petra Božovića.
