
Britanska flota pod komandom admirala Džona Džervisa i Horejšija Nelsona potukla špansku armadu kod rta Sent Vinsent, na krajnjem jugu Portugala.



Počeo Prvi srpski ustanak. Na skupštini srpskih starešina u Orašcu kod Aranđelovca doneta odluka o podizanju bune protiv dahija. Za vođu izabran Karađorđe Petrović.



U Kneževini Srbiji usvojen Sretenjski ustav, prvi ustav u modernoj srpskoj istoriji. Napisao ga sekretar kneza Miloša Obrenovića Dimitrije Davidović, po uzoru na francuski i belgijski ustav. Koristeći negodovanje Austrije i Rusije, koje nisu imale razumevanja za liberalizam Davidovićevog dokumenta, knez u martu ukinuo Ustav.



Na inicijativu dramskog pisca Joakima Vujića, uz novčanu pomoć kneza Miloša Obrenovića, u Kragujevcu osnovano prvo pozorište u Srbiji. Knjaževsko-serbski teatar jednom sedmično i prazničnim danima priređivao predstave za kneza i njegove činovnike i goste, a na repertoaru bili Vujićevi komadi ili njegovi prevodi stranih dela.


Izbio Poljsko-sovjetski rat koji su povele Sovjetska Rusija i Sovjetska Ukrajina protiv Druge poljske republike i Ukrajinske Narodne Republike. Taj rat je uključivao dvije spektakularne bitke: poljsku Kijevsku ofanzivu u proljeće 1920. i Bitku kod Varšave u kolovozu 1920. godine. Rat je završio potpisivanjem Mira u Rigi 1921.


Al Kaponeovi gangsteri u Čikagu ubili sedam članova rivalske bande Bagsa Morena da bi sprečili krađu krijumčarenog viskija, „Masakr na dan svetog Valentina“.


U Moskvi počeo 20. kongres Komunističke partije SSSR, na kojem je šef partije Nikita Hruščov osudio politiku Staljina i otvorio put procesu destaljinizacije Sovjetskog Saveza.


Irački kralj Fejsal II i jordanski kralj Husein objavili ujedinjenje dva kraljevstva u Arapsku Federaciju s Fejsalom kao šefom države. Monarhija u Iraku oborena u julu iste godine, kralj ubijen, a Federacija se raspala.


Sovjetski svemirski brod bez ljudske posade „Luna 20“ lansiran ka Mesecu, odakle je 11 dana kasnije doneo uzorke Mesečevog tla.


Iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini fatvom naredio smrtnu kaznu za engleskog pisca indijskog porekla Salmana Rušdija zbog dela „Satanski stihovi“, koje je u Iranu ocenjeno kao uvreda islama. Iranska vlada se 1998. javno ogradila od primene smrtne kazne.


Svemirska sonda Voyager 1 s udaljenosti od oko 6,4 milijardi km od Zemlje (najveće udaljenosti dotad) snimila fotografiju Zemlje.


Međunarodno arbitražno povjerenstvo donijelo odluku da sporno područje grada Brčko u Bosni bude stavljeno pod međunarodni nadzor do trećeg mjeseca 1998.


Bosanski Srbi Miroslav Tadić i Milan Simić predali se Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. To su bili prvi optuženi za ratne zločine ratova na prostoru SFRJ koji su se predali Haškom sudu.


U nastojanju da izoluje jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića, Evropska unija proširila spisak, sa 600 na 900 imena, saradnika Miloševića i ljudi bliskih njegovom režimu kojima je zabranjen ulazak u zemlje EU.


Skupština Srbije ukinula Zakon o javnom informisanju na osnovu kojeg je režim Slobodana Miloševića vršio represiju nad slobodnim i nezavisnim medijima u Srbiji. Od oktobra 1998, kada je Zakon usvojen, do septembra 2000, mediji kažnjeni s preko 30 miliona dinara, a nekima zabranjen rad.


Prva hrvatska medalja na Zimskim olimpijskim igrama - zlato u skijaškoj kombinaciji za žene u Salt Lake Cityu - Janica Kostelić.


Tribunal u Hagu podigao optužnicu protiv lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja za zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja rata. Šešelj se predao tom sudu 24. februara iste godine.


Posle šest godina života, prvom kloniranom sisaru, ovci Doli, ubrizgana smrtonosna injekcija zbog simptoma progresivne bolesti pluća.


Prva muška hrvatska medalja na Zimskim olimpijskim igrama - srebro u skijaškoj kombinaciji u Torinu - Ivica Kostelić.



Rođen Tibor Sekelj (mađ. Székely Tibor), svjetski putnik, geograf, novinar, muzeolog, esperantista, pisac i putnik jevrejskog porijekla.


Rođen Vladimir Muljević, prof. emeritus, prvi hrvatski doktor elektrotehničkih znanosti i pionir elektrotehnike i računarstva.



Rođen Miljenko Smoje, hrvatski novinar, književnik, i televizijski scenarist. Pisao je putopise, scenarije, reportaže i satire o običnom čovjeku i savremenom životu. Objavljivao je na Radio Splitu, u Slobodnoj Dalmaciji, Vjesniku i Feral Tribuneu.


Rođen Valero Rivera, bivši španjolski rukometaš i trener, katarski selektor. Smatra ga se najuspješnijim klupskim trenerom na svijetu.
