-
Julije Cezar porazio Tita Labijena u bici kod Ruspine.
-
Bitka kod Readinga: Ethelred od Wessexa poražen od danskih invazijskih trupa.
-
Štamparija u Cetinju štampala prvu knjigu na srpskom jeziku, „Oktoih prvoglasnik“ Đurđa Crnojevića i štampara Makarija, jednu od najviše korišćenih bogoslužnih knjiga u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
-
Engleski kralj Karlo I poslao vojnike da uhapse članove Parlamenta, što je bio uvod u Engleski građanski rat.
-
Whitehallska palača, tadašnja rezidencija engleskih vladara, uništena je u požaru.
-
Engleska, Francuska i Holandija formirale Trojnu alijansu da bi se suprotstavile ambicijama Španije u južnoj Evropi.
-
Francuski general Napoleon Bonaparta pobedio Austrijance kod Rivolija u Italiji.
-
U dvorani Teatra na Đumruku vojni kapelmajstor Josif Šlezinger, kapelnik kneza Miloša Obrenovića, priredio prvi javni koncert u Beogradu.
-
Samjuel Kolt (engl. Samuel Colt) prodao svoj prvi revolver američkoj vladi.
-
Kapetan William McDonald na brodu Samarang otkrio ostrva koja su kasnije nazvana po njemu.
-
Njujorška berza otvorila svoje prvo trajno sjedište blizu Wall Streeta u New York Cityju.
-
Dr Vilijem Grant izvršio prvu uspešnu operaciju slepog creva.
-
Thomas Stevens postao prvi čovjek koji je biciklom obišao svijet.
-
Utah postao 45. američka savezna država.
-
Vlada Indije proglasila ilegalnim Indijski nacionalni kongres i uhapsila vođu Mahatmu Gandija, što je izazvalo talas štrajkova u zemlji.
-
Billboard magazin publicirao prvu top listu pop muzike.
-
Savezničke snage u Drugom svetskom ratu počele napad na nemačke položaje na Monte Kasinu, duž najvišeg dela Apeninskog poluostrva. U žestokim borbama razoren gradić Kasino i najstariji benediktinski manastir, koji je 529. podigao osnivač tog reda Sveti Benedikt od Nursije.
-
Velika Britanija priznala Burmu kao nezavisnu republiku s prvim premijerom Takinom Nuom.
-
Severnokorejske i kineske trupe u Korejskom ratu zauzele Seul.
-
U Parizu je praizvedena drama Samuela Becketta "U očekivanju Godota" u kojoj je vidljiv utjecaj kazališta apsurda.
-
Sovjetski „Sputnjik I“, prvi veštački satelit lansiran u oktobru 1957, raspao se i pao na Zemlju.
-
Luna 1 postala prva letjelica koja je došla blizu Mjeseca.
-
Vojni udar u Gornjoj Volti (kasnije Burkina Faso): raspušten nacionalni parlament i donesen novi ustav.
-
Dorsi su objavili svoj prvi album The Doors.
-
Zemljotres magnitude 7,7 pogodio kineski okrug Tonghai.
-
Rose Heilbron postala prva žena sutkinja u Velikoj Britaniji.
-
Pokraden Muzej umetnosti u Montrealu. Odnete slike vredne dva miliona dolara, među kojima i jedna Rembrantova, vredna milion dolara.
-
Sukob u Sjevernoj Irskoj: pripadnici Alsterskih dobrovoljačkih snaga ubili 6 irskih civila katolika u okrugu Armagh; idućeg dana naoružana grupa ljudi ubila 10 civila protestanata kod obližnjeg sela Kingsmilla u znak odmazde.
-
Broadwayska predstava "Frankenstein" ostvarila gubitak od 2 milijuna $. Njeno prikazivanje započelo je i završilo iste večeri.
-
Francuz Christian Pollas otkrio asteroid Toutatis.
-
U najgoroj željezničkoj nesreći u istoriji Pakistana koja se desila kad se prenatrpani putnički voz sudario s praznim teretnim vozom u blizini Sukkura, poginulo 307, a povrijeđeno 700 ljudi.
-
Bosanski Srbi i Muslimani odbili, na konferenciji u Ženevi, Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu. Pregovori supendovani, rat u Bosni nastavljen još žešće.
-
Gradu Foča u Bosni posle 500 godina, po odluci Skupštine Republike Srpske, promenjen naziv u Srbinje.
-
Domaća i svetska javnost oštro protestovale zbog toga što je država preuzela list „Borba“ i pritiska vlasti na ostale nezavisne medije. Taj nezavisni beogradski dnevnik privatizovan početkom 90-ih u vreme reformske vlade Ante Markovića.
-
Šef izraelske diplomatije David Levi podneo ostavku, rekavši da više ne želi da se jedini brine o pitanjima mira i socijalnim problemima u zemlji.
-
U masakru u Relizaneu u Alžiru ubijene najmanje 172 osobe.
-
Velika ledena oluja zahvatila istočnu Kanadu i sjeveroistok SAD-a i nastavila trajati do 10. januara, nanijevši veliku štetu.
-
Nekoliko ljudi izgubilo život u snežnim olujama koje su zahvatile Grčku, Bugarsku i Tursku. Grčke i bugarske vlasti u najugroženijim regionima uvele vanredno stanje.
-
Islamska militantna grupa iz zasede napala vojni konvoj u severoistočnom Alžiru i ubila 43, ranila 19 vojnika, u najkrvavijem napadu na alžirske trupe u poslednjih pet godina.
-
Na površinu Marsa uspješno je spušten Spirit, vozilo NASA-a.
-
Mikheil Saakashvili izabran za predsjednika Gruzije nakon Revolucije ruža u novembru 2003.
-
Izraelski premijer Ariel Sharon doživio teški moždani udar.
-
Na 110. kongresu SAD-a Nancy Pelosi izabrana za prvu ženu na čelu Predstavničkog doma SAD-a u istoriji.
-
U Dubaiju otvoren Burj Khalifa, najviša zgrada na svijetu.
-
Rođen Zhezong, kineski car iz dinastije Sung.
-
Rođen Wat Tyler, vođa Engleskog seljačkog ustanka.
-
Rođen Džejms Ašer (engl. James Ussher), sjevernoirski teolog i tvorac Ussher-Lightfootovog kalendara.
-
Rođen Jakob Balde, njemački isusovac i novolatinski pjesnik.
-
Rođen Isak Njutn (engl. Sir Isaac Newton), engleski fizičar, matematičar, astronom, alhemičar i filozof, jedna od najvećih ličnosti u istoriji nauke.
-
Rođen Giovanni Battista Pergolesi, italijanski kompozitor.
-
Rođen Tituš Brezovački, hrvatski katolički svećenik i književnik, komediograf koji je pisao na kajkavskom narječju, te na njemačkom i latinskom.
-
Rođen Jakob Grim (njem. Jacob Grimm), njemački filolog i književnik.
-
Rođen Luj Braj (franc. Louis Braille), francuski tvorac pisma za slijepe.
-
Rođen Georg Büchmann, njemački književnik.
-
Rođen Gašpar Glavanić, hrvatski pisac i svećenik iz Gradišća.
-
Rođen Josef Suk, češki kompozitor i violinist.
-
Rođen Nikolaj Velimirović, srpski pravoslavni teolog i svetac.
-
Rođen Moša Pijade, srpski slikar, novinar i revolucionar jevrejskog porijekla.
-
Rođen Milan Bogdanović, srpski pisac i kritičar.
-
Rođen Jaroslav Šidak, hrvatski povjesničar.
-
Rođene Ena Pju i Lili Milvord, sestre bliznakinje ušle u Ginisovu knjigu rekorda kao najstarije bliznakinje na svetu 2012. godine proslavile 102. rođendan.
-
Rođen William Colby, američki obavještajac, 10. direktor CIA-e.
-
Rođen Veikko Hakulinen, finski skijaš-trkač.
-
Rođen Carlos Saura, španski režiser.
-
Rođen Fabijan Šovagović, hrvatski kazališni i filmski glumac, čija su ostvarenja tijekom desetljeća obilježavala i određivala smjer i kvalitetu hrvatskog glumišta.
-
Rođen Rudolf Šuster (njem. Rudolf Schuster), slovački političar, 2. predsjednik Slovačke.
-
Rođen Flojd Paterson (engl. Floyd Patterson), američki bokser.
-
Rođen Oliver Clark, glumac.
-
Rođen Gao Singđen (franc. Gao Xingjian; kin. 高行健), francuski pisac, prevodilac i slikar kineskog porijekla.
-
Rođen Helmut Jan (njem. Helmut Jahn), njemačko-američki arhitekt.
-
Rođen Brajan Dejvid Džozefson (engl. Brian David Josephson), velški fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1973.
-
Rođen Oleg Romancev (ruski: Олег Иванович Романцев ), ruski fudbaler i fudbalski trener.
-
Rođena Ann Magnuson, američka glumica.
-
Rođen Bernard Albrecht, engleski muzičar(Joy Division).
-
Rođena Vesna Zmijanac, srpska pjevačica narodne muzike.
-
Rođen Matt Frewer, američki glumac.
-
Rođen John Michael Stipe, američki pjevač i član grupe "R.E.M.".
-
Rođen Branimir Brstina, srpski glumac.
-
Rođen Aljoša Buha, basista u prvoj postavi Crvene jabuke.
-
Rođen Til Lindeman (njem. Till Lindemann), njemački muzičar.
-
Rođen Budimir Vujačić, crnogorski fudbaler.
-
Rođen Guy Forget, francuski teniser.
-
Rođena Džulija Ormond (engl. Julia Ormond), engleska glumica.
-
Rođen Željko Dimitrijević, srpski atletičar i paraolimpijac.
-
Rođen Armin Zöggeler, italijanski sankaš, jedan od najtrofejnijih sankaša u istoriji.
-
Rođen Dominik Hrbatý, slovački teniser.
-
Rođen Andro Bušlje, hrvatski vaterpolist.
-
Rođen Tomislav Mikulić, hrvatski fudbaler.
-
Rođen Žarko Rakočević, crnogorski košarkaš.
-
Rođen Matko Knešaurek, hrvatski glumac.
-
Rođen Džejms Filip Milner (engl. James Philip Milner), engleski fudbaler.
-
Rođen Toni Kros (njem. Toni Kroos), njemački fudbalski reprezentativac.
-
Umro Sancho II, kralj Portugala.
-
Umro Fransoa Anri de Monmorensi, vojvoda od Luksemburga (franc. François-Henri de Montmorency-Bouteville), francuski general.
-
Umro Gabrijel Kramer (franc. Gabriel Cramer), švicarski matematičar.
-
Umro Ange-Jacques Gabriel, francuski arhitekt.
-
Umro Ferdinand I od Dve Sicilije, takođe poznat i kao Ferdinand III od Sicilije ili Ferdinand IV Napuljski, kralj Dviju Sicilija.
-
Umro Kornelijus Vanderbilt (engl. Cornelius "The Commodore" Vanderbilt), američki biznismen i filantrop.
-
Umro John William Draper, englesko-američki fizičar, hemičar i fotograf.
-
Umro Anri Bergson (franc. Henri Bergson), francuski filozof.
-
Poginuo Jordan Nikolov Orce, makedonski i jugoslovenski komunist, učesnik NOR-a i narodni heroj.
-
Poginuo Albert Camus (franc. Albert Camus), francuski pripovjedač, dramatičar, esejist i novinar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. godine.
-
Umro Ervin Rudolf Jozef Aleksander Šredinger (njem. Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger), austrijski fizičar.
-
Umro Tomas Sterns Eliot (engl. Thomas Stearns Eliot), engleski pisac.
-
Umro Donald Malkolm Kempbel, engleski vozač brzih automobila.
-
Poginuo Boris Krajger, slovenački i jugoslovenski političar i narodni heroj.
-
Umro Lovro Matačić, hrvatski dirigent.
-
Umro Christopher Isherwood, engleski pisac.
-
Umro Zvonko Lepetić, hrvatski glumac.
-
Umro Slobodan Stojanović, književnik, dramaturg i scenarista.
-
Umro Nijaz Abadžić, bosanskohercegovački novinar, publicist i urednik na FTV BiH.
-
Umro Maktum bin Rašid El-Maktum, 1. premijer Ujedinjenih Arapskih Emirata.
-
Umro Ivan Gubijan, hrvatcki atletičar-bacač kladiva, prvi jugoslovenski osvajač olimpijske medalje.
-
Umro Tsutomu Yamaguchi, japanski inženjer, jedini koji je preživio (po službenom priznanju od strane države) i atomski napad na Hiroshimu i napad na Nagasaki.
-
Umro Zoran Kalezić, srpski pjevač narodne muzike, porijeklom iz Crne Gore.