-
Rimski imperator Licinije je poražen bici kod Cibale od svog savladara Konstantina.
-
Započeo je sa zasedanjem Halkedonski sabor, na kome je osuđena Eutihova doktrina monofizitstva i usvojen Halkedonski simbol vere.
-
U bitci kod Andernacha, Ludvig III. Mlađi potukao je francuskog kralja Karla Ćelavog.
-
Dmitar Zvonimir je okrunjen za hrvatskog kralja.
-
Dolazi do velikog čekanja na rijeci Ugri između vojnih snaga Ivana III, od Moskve i Zlatne Horde. Posljedica ovoga poraza Mongola je raspad njihove tamošnje države.
-
Dva engleska boksera prvi put za vrijeme borbe upotrijebili rukavice.
-
Velika Britanija i Francuska počele drugi opijumski rat protiv Kine.
-
Uspostavljena prva telegrafska linija u SAD između Los Angelesa i San Francisca.
-
U katastrofalnom požaru u Chicagu, koji je trajao sedam dana, poginulo je 300 ljudi, a 900.000 ostalo je bez krova nad glavom.
-
U selu Rakovica izbila Rakovička buna. Ustanak je poveo hrvatski političar Eugen Kvaternik protiv austrougarskih vlasti, sa ciljem uspostavljanja nezavisne hrvatske države. Buna je trajala je samo četiri dana i završila se porazom hrvatskih ustanika.
-
Otvorena zagrebačka uspinjača - zaštićeni spomenik kulture i najkraća žičana željeznica namijenjena javnom prometu na svijetu.
-
Ubijena korejska kraljica Min, koja je pokušavala zaustaviti japansku dominaciju u Koreji.
-
Prvi balkanski rat: Crna Gora objavila je rat Osmanlijskom Carstvu nakon višetjedne napetosti izmedu država Balkanskog saveza (Crna Gora, Bugarska, Srbija i Grčka) i Carstva. Ostale su je članice saveza slijedile deset dana poslije.
-
U Americi formiran Fudbalski (Soccer) savez.
-
Njemačka anektirala zapadnu Poljsku.
-
Velika Britanija i SAD povukle svoje trupe iz Slobodne zone Trsta i predale Italiji civilnu upravu u zoni „A“. To je izazvalo krizu u jugoslovensko-italijanskim odnosima, koja je rešena Londonskim sporazumom 5. oktobra 1955.
-
Vojne snage Severnog Vijetnama ušle u glavni grad Hanoj.
-
Alžir postao 109. član UN.
-
Nobelovu nagradu za književnost dobio ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin.
-
U Parizu su Henry Kissinger i Le Duc To postigli sporazum za okončanje vijetnamskog rata, koji je potpisan 1973. godine.
-
Žestoki okršaji u Bejrutu i severnom Libanu odneli najmanje 25 života i prekinuli poslednje primirje postignuto između zaraćenih hrišćana i muslimana.
-
Hrvatski sabor je donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ kojom je, između ostalog, potvrdio ranije donesenu Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske (25.6.1991.), te je Hrvatska i stvarno postala samostalna i neovisna država.
-
Prvi znak "Republika Hrvatska" s hrvatskim grbom, postavljen na graničnom prijelazu s Mađarskom.
-
Mađarska je spriječila JNA da ostatak vojne opreme iz Slovenije povuče preko mađarskog teritorija.
-
Vlada Republike Hrvatske priznala je Estoniju i Letoniju kao suverene države.
-
Počinje šahovski turnir u Tilburgu, Holandija.
-
Ujedinjene nacije ukinule sankcije Južnoj Africi uvedene 1960. zbog politike aparthejda koju su sprovodile tadašnje vlasti.
-
Savet NATO usvojio „detaljan operativan plan za vazdušne udare u fazama“ na Kosovu. Predsedniku Jugoslavije Slobodanu Miloševiću dat rok od 24 časa da ispuni zahteve iz rezolucije UN. Vlada Srbije donela Uredbu o posebnim merama u uslovima oružanih pretnji NATO.
-
Inauguralnom ceremonijom u pres-centru KFOR, svečanoj sali nekadašnjeg sportskog centra „Boro i Ramiz“ u centru Prištine, funkciju komandanta međunarodnih snaga na Kosovu preuzeo nemački general Klaus Rajnhart.
-
Sudije Haškog tribunala (ICTY) odbile zahtjev Momčila Krajišnika, optuženika za ratne zločine, za privremeno puštanje na slobodu.
-
100 poginulih u avionskoj nesreći na milanskom aerodromu nakon što se avion MD-87 švedske kompanije SAS sudario s privatnim avionom, a zatim udario u zgradu.
-
Izraelska vojska ubila 14 Palestinaca u napadu na Kan Junis u Gazi.
-
Filmski glumac Arnold Schwarzenegger izabran za novog guvernera Kalifornije.
-
U potresu jačine 7,6 stepeni Rihterove skale koji je pogodio dijelove Pakistana, Indije i Afganistana poginulo više od 80.000 ljudi, od kojih oko 17.000 djece, a oko 79.500 osoba povrijeđeno. Broj beskućnika dostigao je oko 3,3 miliona ljudi.
-
John Hopfield i Geoffrey Hinton dobili Nobelovu nagradu za fiziku za istraživanja o mašinskom učenju s umjetnim neuronskim mrežama.
-
Rođen Šimon Meršić, gradišćanski hrvatski pisac.
-
Rođen Džejms Vilijem Maršal, čije je otkriće zlatnog rudnika u Kaliforniji pokrenulo „zlatnu groznicu“ 1849.
-
Rođen Josip Fon, hrvatski liječnik.
-
Rođena Marina Cvetajeva, ruska pjesnikinja.
-
Rođen Risto Stijović, vajar, akademik.
-
Rođen Juan Perón, argentinski političar.
-
Rođen Julien Duvivier, francuski filmski redatelj.
-
Rođen Antun Bonifačić, hrvatski emigrantski novinar i političar.
-
Rođen Ray Lewis, kanadski sportista.
-
Rođena Vera Johanides, hrvatska biologinja.
-
Rođen Zvane Črnja, hrvatski književnik.
-
Rođen Frenk Herbert, američki pisac.
-
Rođen Didi, brazilski fudbaler i trener.
-
Rođen Jesse Jackson, američki političar.
-
Rođena Claude Jade, francuska filmska glumica.
-
Rođena Sigorni Viver (engl. Sigourney Weaver), američka glumica.
-
Rođena Nada Gačešić-Livaković, hrvatska glumica.
-
Rođen Ian Hart, engleski glumac irskog porijekla.
-
Rođen Zvonimir Boban, hrvatski fudbaler, "Vatreni 1998.".
-
Rođena Emily Procter, američka glumica.
-
Rođen Željko Bogut, bosanskohercegovački šahist.
-
Rođen Alem Korkut, bosanskohercegovački likovni umjetnik.
-
Rođen Metju Pejdž Dejmon (engl. Matthew Paige Damon), američki glumac i scenarista.
-
Rođen Monti Vilijams, američki košarkaš i trener.
-
Rođena Tatjana Grigorieva, australijska atletičarka i pobjednica Olimpijskih igara.
-
Rođen Piter Hernandez Džunior (engl. Peter Hernandez Jr.), poznatiji po svom umjetničkom imenu Bruno Mars, američki pjevač.
-
Rođen Simone Boleli (ital. Simone Bolelli), italijanski teniser.
-
Rođena Garbinje Muguruza Blanko (šp. Garbiñe Muguruza Blanco), venecualska-španska teniserka.
-
Rođena Sara Takanashi, japanska skijašica-skakačica.
-
Umrla Jelena Slavna, hrvatska kraljica, žena kralja Mihajla Krešimira II.
-
Umro Kola di Rienco, rimski tribun.
-
Umro Filippo Lippi, talijanski slikar.
-
Umro Henry Fielding, engleski književnik.
-
Umro Vitorio Alfijeri, italijanski pisac.
-
Umro Anri Kristof (franc. Henri Christophe), ključni vođa Haićanske revolucije i jedini monarh Kraljevine Haiti.
-
Umro Franklin Pierce, američki političar, 14. predsjednik SAD-a.
-
Umrla Min, korejska kraljica.
-
Umrla Marica Stanković, hrvatska katolička aktivistica, prosvjetna djelatnica.
-
Umro Klement Ričard Atli, britanski državnik.
-
Umro Heinz Kohut, američki psihoanalitičar i osnivač autopsihologije.
-
Umro Philip Noel-Baker, britanski političar, diplomat, humanista i sportista.
-
Umro Vili Brant (njem. Willy Brandt), pravo ime Herbert Ernst Karl Fram (njem. Herbert Ernst Karl Frahm), njemački državnik, popularni gradonačelnik Berlina.
-
Prepodobna Efrosinija Aleksandrijska.
-
Sveti Sergej Radonješki.
-
Prepodobna Efrosinija Suzdaljska.
-
Sveti prepodobnomučenik Pafnutije i ostalih 546 mučenika s njim.
-
Sveti prepodobni Pafnutije.
-
Spomen velikog zemljotresa u Carigradu.
-
Sveti mučenici Dionisije i Kalamah, Evstrogije i Ermiona supruga i Stefana kćer, starešina Jevsevije i 40 vojnika, 80 ribara, 40 činovnika i 16 deceučenika.
-
Sveti mučenici Pavle i Tatija i četvoro dece njihove.
-
Sveti Vizantije.
-
Sveti Teofil ispovednik, arhiepiskop efeski.
-
Sveti Arsenije veliki, katolikos gruzijski.