-
U današnjem Izniku počeo je sa radom Nikejski sabor, prvi vaseljenski sabor u istoriji hrišćanstva.
-
Rimski narodni tribun Kola di Rienco proglasio Rimsku Republiku proteravši vlastelu iz grada. Njegov lik inspirisao je Riharda Vagnera za operu „Rienco“.
-
Portugalski moreplovac Vasko da Gama stigao u luku Kalikat, na jugozapadu Indije, otkrivši novi morski put oko Rta dobre nade.
-
U Vražjoj gori kod Korenice poginuo hrvatski ban i biskup Petar Berislavić.
-
Abraham Ortellius napravio prvi moderni atlas, Theatrum Orbis Terrarum.
-
Vođa ugarske jakobinske urote Ignjat Martinović smaknut je na Krvavom polju u Pešti.
-
Kentucky se proglasio neutralnim u Američkom građanskom ratu.
-
Britanska kraljica Viktorija položila je u Londonu kamen temeljac za Rojal Albert hol.
-
Levi Strauss i Jacob Davis patentirali traperice.
-
Predstavnici sedamnaest država su potpisali konvenciju o metru kojom je osnovana institucija za koordiniranje međunarodne metrologije i razvoj metarskog sistema.
-
U Beču potpisan ugovor o Trojnom savezu Nemačke, Austro-Ugarske i Italije.
-
Američke trupe napustile su Kubu nakon što je u toj zemlji uspostavljena republikanska vlast. Prvi predsednik republike bio je Tomas Estrada Palma.
-
Potpisana Krfska deklaracija. U deklaraciji su se autorizovani predstavnici Srba, Hrvata i Slovenaca složili da na bazi samoopredeljenja naroda i na demokratskim principima osnuju zajedničku jedinstvenu, slobodnu i nezavisnu državu, koja bi bila ustavna, demokratska i parlamentarna monarhija sa dinastijom Karađorđevića na čelu. U toj unitarističkoj ideji, Srbi, Hrvati i Slovenci smatrani su kao jedan narod tako da se nadalje priznavala samo ravnopravnost njihovih imena, znakova, pisama i vera, dok se na ostale naroda i narodnosti u budućoj zajednici nije ni mislilo.
-
Najmanje 90 ljudi je poginulo kada je britanski brod „Egipat“ potonuo nakon sudara u gustoj magli s francuskim brodom „Sena“. Brod je nosio i zlato i srebro u vrednosti od milion funti.
-
Završen šahovski turnir u Baden-Badenu, Nemačka pobedom Aleksandra Aljehina.
-
Potpisivanjem mirovnog sporazuma u Džedi s kraljem Ibn Saudom, Velika Britanija priznala nezavisnost Saudijske Arabije.
-
U 7.40 sati Charles Lindberg uzletio avionom iz New Yorka prema Parizu, prvi put preletjevši Atlantski ocean.
-
Drugi svetski rat: Italija je anektirala Boku Kotorsku sa delom dubrovačkog kotara i nazvala je Pokrajina Boka Kotorska.
-
Počela je Bitka za Krit.
-
Amerikanci izvršili prvu eksploziju hidrogenske bombe bačene iz aviona iznad pacifičkog ostrva Bikini.
-
U Kvebeku, na referendumu o nezavisnosti od Kanade, 60 odsto birača glasalo je protiv otcepljenja.
-
Film „Otac na službenom putu“ jugoslovenskog režisera Emira Kusturice osvojio je „Zlatnu palmu“ na 38. međunarodnom festivalu u Kanu.
-
Skupština Srbije donela odluku o raspisivanju zajma za privredni preporod Srbije.
-
Zairska vlada je uspostavila karantin u regionu pogođenom smrtonosnim ebola virusom.
-
Turska vojska saopštila da je ubila 1.300 Kurda u jednonenedeljnoj ofanzivi unutar severnog Iraka.
-
Vazdušni napadi NATO-a su u Beogradu za posledicu imali razrušenu bolnicu, poginula tri pacijenta i nekoliko oštećenih ambasadorskih rezidencija.
-
Na donatorskoj konferenciji za Bosnu i Hercegovinu održanoj u sedištu EU u Briselu prikupljeno 850 miliona dolara.
-
Tajvan inaugurisao predsednika Čen Shui-biana, što je po prvi put u kineskoj istoriji da demokratski izabran opozicioni lider polaže zakletvu kao lider države.
-
Istočni Timor zvančno proglasio nezavisnost, nakon više od četiri i po veka strane dominacije i 32 meseca vlasti administracije UN.
-
Bivši pilot Jugoslovenske narodne armije Emir Šišić osuđen u Rimu na doživotnu robiju, zbog pogibije petorice diplomata u helikopteru Evropske zajednice u januaru 1992.
-
Pripadnici "Božje vojske otpora" u Ugandi masakrirali više od 40 stanovnika jednog sela na sjeveru zemlje.
-
Najmanje 5 osoba poginulo, a 45 povrijeđeno u sudaru putničkog i teretnog voza jugozapadno od Moskve.
-
Rođen Johann Bernhard Fischer von Erlach, austrijski arhitekt i kipar.
-
Rođen Onore de Balzak (franc. Honoré de Balzac), francuski književnik.
-
Rođen Mihail Glinka, ruski skladatelj.
-
Rođen John Stuart Mill, engleski filozof i ekonomist.
-
Rođen Alfred Domet, engleski pesnik, novozelandski političar.
-
Rođen Šarl Dadan, francusko-američki pčelar.
-
Rođen Vilijam Fargo pionir američkih špeditera.
-
Rođen Frédéric Passy, francuski humanist.
-
Rođen Hector Malot, francuski pjesnik.
-
Rođen Radoslav Lopašić, hrvatski akademik.
-
Rođen Eduard Buchner, njemački hemičar.
-
Rođen Aleksandar Lifka, osnivač prvog putujućeg bioskopa u tadašnjoj Austrougarskoj.
-
Rođen Vladislav Sikorski, poljski general i političar.
-
Rođena Sigrid Undset, norveška književnica.
-
Rođen Fejzal I, irački kralj.
-
Rođen Maks Eve, holandski šahista i svetski šampion u šahu.
-
Rođen Džejms Stjuart (engl. James Stewart), američki filmski glumac.
-
Rođen Moshe Dayan, izraelski časnik i političar.
-
Rođena Olga Ivanović, srpska glumica.
-
Rođen Krešo Golik, hrvatski filmski i TV režiser.
-
Rođen Al Bano Carrisi, italijanski pjevač kancona.
-
Rođen Džon Robert Koker (engl. John Robert "Joe" Cocker), britanski pop i bluz pjevač.
-
Rođena Šer (jerm. Շեր; engl. Cher, IPA: /ˈʃɛər/), rođena kao Šerilin Sarkisijan (jerm. Չերիլյն Սարգիսեան, engl. Cherilyn Sarkisian), američka pjevačica i glumica.
-
Rođena Dubravka Šuica, hrvatska političarka.
-
Rođena Milica Milša, srpska glumica.
-
Rođen Iker Kasiljas Fernandez (šp. Íker Casillas Fernández), španski fudbalski golman.
-
Rođen Taku Takeuchi, japanski skijaš-skakač.
-
Rođen Branko Čubrilo, hrvatski fudbaler.
-
Rođen Damir Džumhur, bosanskohercegovački teniser.
-
Umro Sveti Ivan Nepomuk - katolički svetac.
-
Umro Kristifor Kolumbo (ital. Cristoforo Colombo, šp. Cristóbal Colón, port. Cristóvão Colombo), italijanski moreplovac.
-
Poginuo Petar Berislavić, hrvatski ban.
-
Umro Osman II, sultan Osmanlijskog carstva.
-
Umro Charles Bonnet, švicarski filozof i prirodnjak.
-
Umro Ignjat Martinović, hrvatski znanstvenik i filozof.
-
Umro Markiz Lafajet, francuski general i državnik.
-
Umro Stanko Vraz, hrvatski književnik.
-
Umro Ivan Franjo Jukić, bosanski franjevac, književnik i prosvjetitelj.
-
Umro Josip Jelačić Bužimski, hrvatski grof, dalmatinsko-hrvatsko-slavonski ban.
-
Umrla Clara Schumann, njemačka pijanistica i kompozitor.
-
Umro Rudolf Cipot, slovenski pisac i evangelički svećenik.
-
Umro Ferdinand Hodler, švicarski slikar.
-
Umro Venustijano Karansa, meksički predsednik.
-
Umro Philipp Lenard, njemački fizičar.
-
Umro Đuro Salaj, osnivač KPJ i prvi predsednik Jedinstvenih sindikata Jugoslavije.
-
Umro Stephen Jay Gould, američki paleontolog, evolucionarni biolog, i povjesničar znanosti.
-
Umro Ivo Margan, hrvatski liječnik, političar i diplomat.
-
Umro Rejmond Danijel Manzarek (engl. Raymond Daniel Manzarek), američki muzičar, pjevač, producent, filmski režiser, pisac, saosnivač, basista i orguljaš u grupi Dors (engl. The Doors).
-
Umro Andreas Nikolas „Niki“ Lauda, austrijski vozač Formule 1 i trostruki svjetski prvak, pilot i poduzetnik.
-
Pojava časnog Krsta u Jerusalimu.
-
Sveti mučenik Akakije.
-
Prepodobni oci gruzijski.
-
Sveti mučenik Maksim.
-
Sveti prepodobni Avid, Antonije, David, Zinon, Tadej, Isa, Izderios, Josif, Mihail, Pir, Stefan i Šijo.
-
Sveti mučenik Kodrat i ostalih s njim.
-
Sveti prepodobni Nil mirotočivi.