

Na državnom saboru u Svrčinu (Kosovo) arhiepiskop Danilo II krunisao je 23-godišnjeg Dušana Stefana Nemanjića za kralja srpskih i pomorskih zemalja.


U bitci kod Kulikova na rijeci Don snage Moskve pod zapovjedništvom Dimitrija Donskog ostvaruju prvu rusku veliku pobjedu protiv Mongola iz Zlatne Horde.


Španski doseljenici osnovali su na Floridi, na mestu današnjeg Sent Ogastin, prvo evropsko naselje u Americi.


Predvođeni pukovnikom Ričardom Nikolsom, Englezi su zauzeli holandsko naselje na američkom kontinentu Novi Amsterdam, nazvano potom Njujork, u čast vojvode od Jorka, budućeg engleskog kralja Džejmsa II.


Bački episkop Visarion Pavlović otvorio je u Novom Sadu latinsko-slovensku školu, koja je imala rang niže realne gimnazije. Škola je znatno doprinela formiranju prvih naraštaja srpske građanske inteligencije u Vojvodini.


Garnizon u Montrealu predaje se Englezima pod generalom Jeffrey Amherstom. Sa tim završava de facto francuska vladavina u Kanadi.


Ruske trupe pod komandom generala Paskeviča pobedile su u bici za Varšavu Poljake koje je predvodio general Henrik Dembinjski. U trodnevnoj bici poginulo je više od 9.000 Poljaka. To je bio i kraj Poljskog ustanka.


Mirovnim ugovorom u Parizu završen je Krimski rat između Rusije i Turske (1853—56) i njenih saveznika Velike Britanije i Francuske (od 1854) i Kraljevine Sardinije (od 1855) za prevlast na Balkanu, Dardanelima i Bliskom istoku. Rusija je izgubila deo Besarabije i protektorat nad dunavskim kneževinama i pravo držanja ratne flote u Crnom moru.


Uragan je u teksaškom gradu Galveston razrušio više od 2.500 kuća, a pogunulo je najmanje 8.000 ljudi.


Nemci su u Drugom svetskom ratu počeli blokadu Lenjingrada i odsekli ga od ostatka zemlje. Opsada grada, tokom koje je od iscrpljenosti i gladi umrlo 620.000 ljudi, okončana je u januaru 1944. pobedom sovjetske Crvene armije.


Prva nemačka raketa V2, ispaljena iz Haga, u Drugom svetskom ratu pala je na London. Nemci su do kraja rata izbacili više od 1.000 raketnih bombi na Veliku Britaniju od kojih je 660 palo na London.


U San Francisku je potpisan mirovni ugovor između Japana i 49 zemalja. Tim ugovorom Japanu su oduzete sve teritorije osvojene za poslednjih 80 godina.


U Manili su SAD, Filipini, Australija, Novi Zeland, Tajland, Pakistan, Velika Britanija i Francuska, osnovali SEATO pakt, zamišljen kao karika u američkoj globalnoj strategiji okruživanja SSSR-a. Prestankom hladnog rata taj pakt je izgubio značaj.


Makedonci su se na referendumu izjasnili za suverenu Republiku Makedoniju, čime je Makedonija postala treća od šest republika SFR Jugoslavije koja je izabrala samostalnost.


Ministri inostranih poslova SR Jugoslavije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine prihvatili su u Ženevi mirovni plan za Bosnu, što je bio uvod u okončanje najtežeg sukoba na tlu Evrope od Drugog svetskog rata.


Najmanje 150 ljudi poginulo je u blizini zapadne obale Haitija kad je potonuo pretrpani feribot „La Fierte Gonavienne“ (Ponos Gonave) koji je plovio ka ostrvu Gonava.


U eksploziji podmetnute bombe u stambenoj zgradi u Moskvi poginule su 94 osobe. U seriji eksplozija koje su usledile narednih dana u više gradova u Rusiji poginulo je oko 300 ljudi.



U sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku potpisa je rezolucija Milenijumska deklaracija. Na tom samitu najvećih svjetskih lidera u istoriji na kojem je učestvovalo 150 kraljeva, predsednika i premijera, nisu prisustvovali samo predsednici Iraka Sadam Husein, SR Jugoslavije Slobodan Milošević i Libije Muamer el Gadafi.


Tokom pojačane represije režima u Srbiji, policija je u mestu Vladičin Han brutalno pretukla sedmoricu studenata aktivista pokreta „Otpor“ i nanela im teške telesne povrede, nakon što ih je privela u policijsku stanicu zbog lepljenja plakata sa antirežimskim sadržajem.


Preko hiljadu ljudi, uključujući i Nelsona Mandelu, okupilo se na sahrani oca južnoafričkog predsednika Taboa Mbekija. Govan Mbeki (91) je sahranjen među običnim ljudima.



Rođen Princ Đorđe P. Karađorđević, srpski kraljević, najstariji sin kralja Petra I i kneginje Zorke, kćeri crnogorskog kralja Nikole I.


Rođen Branko Fučić, hrvatski povjesničar umjetnosti i kulture, znanstvenik, esejist, paleograf, arheolog, putopisac, akademik.


Rođen Žoao Filipe Irija Santos Motinjo (port. João Filipe Iria Santos Moutinho), portugalski fudbaler.
