-
Pad utvrđenja Kroja, sedište Skenderbega, pod vlast Osmanskog carstva.
-
Hrvatski sabor donio zakon kojim je katolička vjera postala jedina priznata vjera u Hrvatskoj.
-
Luj XIV je uzeo Sunce za svoj simbol.
-
Napoleon proglasio Holandiju kraljevinom i za kralja postavio svog brata Luja Bonapartu.
-
Turske trupe zauzele Akropolj i ušle u Atinu, nakon što su slomile ustanak za oslobođenje Grčke.
-
Srpski knez Miloš Obrenović postavio prve ekonome (agronomi), čiji je zadatak bio da savetuju seljake i nastoje da svaki od njih zaseje određenu količinu pšenice, ovsa, ječma, kukuruza, krompira...
-
Josip Jelačić svečano ustoličen u Zagrebu za hrvatskog bana.
-
Pod pritiskom Britanije, sultan Zanzibara Said bin Bargaš zatvorio zanzibarsko tržište robova.
-
Britanske trupe u Burskom ratu zauzele Pretoriju.
-
Žene u Danskoj dobile pravo glasa.
-
Britanski feldmaršal irskog porekla, lord Herbert Kičener, osvajač Sudana i ministar rata u Prvom svetskom ratu, potonuo sa oklopnom krstaricom „Hempšir“, koja je, ploveći u Rusiju, naišla na minu.
-
Izbio Valonski rat, sukob talijanskih okupacijskih vlastiju i Albanije.
-
Eksplodiralo spremište municije nemačke vojske u smederevskoj tvrđavi u Drugom svetskom ratu. Poginulo više hiljada ljudi, a srušeno i oštećeno više stotina kuća. Uzrok eksplozije ostao je nepoznat.
-
Predstavnici Sovjetskog Saveza, SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske potpisali su u Berlinu Deklaraciju o preuzimanju vrhovne komande nad poraženom Nemačkom u Drugom svetskom ratu i njenoj podeli na četiri okupacione zone.
-
Državni sekretar SAD Džordž Maršal izneo plan o finansijskoj pomoći Evropi razorenoj u Drugom svetskom ratu. „Maršalov plan“, kojim su SAD u periodu od 1948. do 1952. dodelile pomoć od 15 milijardi dolara evropskim zemljama, usvojen je iste godine na Ekonomskoj konferenciji u Parizu.
-
Počeo je rat između Izraela i arapskih zemalja. Egipta, Sirije i Jordana. Izraelske snage su u narednih šest dana izbile na Suecki kanal, zauzele Sinajsko poluostrvo, pojas Gaze, deo Jordana i Golansku visoravan u Siriji.
-
Palestinac Sirhan Sirhan u atentatu u Los Anđelesu smrtno ranio američkog senatora Roberta Kenedija, mlađeg brata predsednika Džona Kenedija, koji je takođe ubijen u atentatu, 1963. u Dalasu. Robert Kenedi je narednog dana podlegao ranama.
-
Uspostavljena prva internet veza.
-
U Stokholmu počela prva konferencija UN posvećena problemima zaštite i unapređenja čovekove okoline.
-
Suecki kanal, koji je bio zatvoren od izraelsko-arapskog rata 1967, ponovo otvoren za međunarodni saobraćaj.
-
Jugoslovenska narodna armija napustila kasarnu „Maršal Tito“ u Sarajevu, čime je završeno povlačenje JNA iz Bosne i Hercegovine.
-
Dražen Petrović odigrao svoju posljednju utakmicu.
-
Poslednjeg dana posete Rusiji predsednik SAD Bil Klinton govorio u Državnoj dumi, kao prvi američki predsednik koji se obratio ruskom parlamentu.
-
Apelacioni sud u Santjagu ukinuo poslanički imunitet bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu, otvarajući time put za sudski proces zbog zločina počinjenih u Čileu tokom njegovog režima. Sud je naredne godine suspendovao proces proglasivši Pinočea mentalno nesposobnim.
-
Laburistička stranka ubedljivo pobedila na izborima u Velikoj Britaniji, a Toni Bler postao prvi premijer laburista sa dva uzastopna mandata.
-
Ujedinjene nacije obeležile 20-togodišnjicu pojave AIDS-a. Procenjuje se da je 58 miliona ljudi zaraženo HIV virusom i da je više od 22 miliona umrlo u poslednje dve decenije.
-
Dražen Petrović je izabran u košarkašku "Kuću slavnih".
-
SAD i Južna Koreja postigle dogovor o izmeštanju američkih trupa iz demilitarizovane zone koja je razdvajala Južnu i Severnu Koreju. Američke trupe su izmeštene u baze južno od te zone.
-
Crna Gora je proglasila nezavisnost na osnovu rezultata referenduma, a Republika Srbija deluje kao nezavisna i suverena država.
-
Rođen Anaksimen, starogrčki filozof.
-
Rođen Adam Smith, škotski ekonomista i moralni filozof.
-
Rođen Žorž Kabanis, francuski filozof.
-
Rođen Johan Gadolin, finski hemičar, fizičar i mineralog.
-
Rođen Jacob Niclas Ahlström, švedski kompozitor.
-
Rođen Džon Kauč Adams, engleski astronom i matematičar.
-
Rođen Allvar Gullstrand, švedski okulist i optičar.
-
Rođen Fransisko Pancho Villa, meksički revolucionar.
-
Rođen John Maynard Keynes, engleski ekonomista.
-
Rođen Ralph Benatzky, austrijski kompozitor opereta.
-
Rođen Salvatore Feragamo, italijanski stilista, proizvođač cipela i osnivač modne kuće ”Feragamo”.
-
Rođen Federico García Lorca, španski pesnik i dramski pisac.
-
Rođen Jorjo Tadić, hrvatski i srpski istoričar, akademik SANU.
-
Rođen Branislav Hrnjiček ”Hrnja”, jugoslovenski fudbaler i fudbalski trener.
-
Rođen Vojin Bakić, srpski slikar i vajar.
-
Rođen Dušan Jakšić, srpski glumac i pevač.
-
Rođen Toni Ričardson, engleski pozorišni i filmski reditelj.
-
Rođen Antun Vrdoljak, hrvatski glumac, redatelj i političar.
-
Rođen Velimir Bata Živojinović, srpski glumac.
-
Rođena Martha Argerich, argentinska pijanistica.
-
Rođen Branko Baletić, filmski i televizijski reditelj, direktor Crnogorske kinoteke.
-
Rođen Stefanija Sandreli, italijanska glumica.
-
Rođen Sergio Abreu, brazilski muzičar.
-
Rođen Ken Follett, britanski književnik.
-
Rođen Niko Makbrejn, bubnjar hevi metal grupe Ajron mejden.
-
Rođen Ketlin Kenedi, američki filmski producent.
-
Rođen Alberto Malezani, italijanski fudbalski trener.
-
Rođen Aki Rahimovski, pevač zagrebačkog rok sastava Parni valjak.
-
Rođen Keni Dži, američki džez saksofonista.
-
Rođen Mark Wahlberg, američki glumac.
-
Rođen Pit Venc, američki pevač i kompozitor, bas-gitarista grupe Fol aut boj.
-
Rođena Antonija Šola, hrvatska glumica i pjevačica.
-
Rođen David Bisbal, španjolski pjevač.
-
Rođen Zvjezdan Misimović, bosanskohercegovački fudbaler, srpskog porekla.
-
Rođen Andrija Kuzmanović, srpski glumac.
-
Rođen Filip Čović, srpski košarkaš.
-
Rođen Julija Lipnicka, ruska umetnička klizačica.
-
Umro Bonifacije, nazvan Apostol Nemačke, misionar pape Grgura II.
-
Poginuo Stefan Tomašević, srpski vladar iz dinastije Kotromanića, poslednji despot Srbije (21. mart 1459 — 30. jun 1459) i kralj Srba, Bosne, Primorja, Humske zemlje, Donjih Kraja, Usore, Soli, Podrinja i Zapadnih strana.
-
Umro Carl Maria von Weber, njemački skladatelj.
-
Umro Horejšo Herbert Kičener, britanski feldmaršal.
-
Umro Ronald Vilson Regan (engl. Ronald Wilson Reagan), američki glumac, političar i državnik.
-
Umro Eugenio Montejo, venecuelanski pjesnik i diplomat.
-
Umro Rej Bredberi američki pisac.