 -
 
							
							 - 
							Srpski knez Miloš Obrenović postavio prve ekonome (agronomi), čiji je zadatak bio da savetuju seljake i nastoje da svaki od njih zaseje određenu količinu pšenice, ovsa, ječma, kukuruza, krompira...
							 
							 -
 
							
							 - 
							Britanski feldmaršal irskog porekla, lord Herbert Kičener, osvajač Sudana i ministar rata u Prvom svetskom ratu, potonuo sa oklopnom krstaricom „Hempšir“, koja je, ploveći u Rusiju, naišla na minu.
							 
							 
							
								 -
 
							
							 - 
							Eksplodiralo spremište municije nemačke vojske u smederevskoj tvrđavi u Drugom svetskom ratu. Poginulo više hiljada ljudi, a srušeno i oštećeno više stotina kuća. Uzrok eksplozije ostao je nepoznat.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Predstavnici Sovjetskog Saveza, SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske potpisali su u Berlinu Deklaraciju o preuzimanju vrhovne komande nad poraženom Nemačkom u Drugom svetskom ratu i njenoj podeli na četiri okupacione zone.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Državni sekretar SAD Džordž Maršal izneo plan o finansijskoj pomoći Evropi razorenoj u Drugom svetskom ratu. „Maršalov plan“, kojim su SAD u periodu od 1948. do 1952. dodelile pomoć od 15 milijardi dolara evropskim zemljama, usvojen je iste godine na Ekonomskoj konferenciji u Parizu.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Počeo je rat između Izraela i arapskih zemalja. Egipta, Sirije i Jordana. Izraelske snage su u narednih šest dana izbile na Suecki kanal, zauzele Sinajsko poluostrvo, pojas Gaze, deo Jordana i Golansku visoravan u Siriji.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Palestinac Sirhan Sirhan u atentatu u Los Anđelesu smrtno ranio američkog senatora Roberta Kenedija, mlađeg brata predsednika Džona Kenedija, koji je takođe ubijen u atentatu, 1963. u Dalasu. Robert Kenedi je narednog dana podlegao ranama.
							 
							 -
 
							
							 - 
							U Stokholmu počela prva konferencija UN posvećena problemima zaštite i unapređenja čovekove okoline.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Suecki kanal, koji je bio zatvoren od izraelsko-arapskog rata 1967, ponovo otvoren za međunarodni saobraćaj.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Jugoslovenska narodna armija napustila kasarnu „Maršal Tito“ u Sarajevu, čime je završeno povlačenje JNA iz Bosne i Hercegovine.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Poslednjeg dana posete Rusiji predsednik SAD Bil Klinton govorio u Državnoj dumi, kao prvi američki predsednik koji se obratio ruskom parlamentu.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Apelacioni sud u Santjagu ukinuo poslanički imunitet bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu, otvarajući time put za sudski proces zbog zločina počinjenih u Čileu tokom njegovog režima. Sud je naredne godine suspendovao proces proglasivši Pinočea mentalno nesposobnim.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Laburistička stranka ubedljivo pobedila na izborima u Velikoj Britaniji, a Toni Bler postao prvi premijer laburista sa dva uzastopna mandata.
							 
							 
							
								 -
 
							
							 - 
							Rođen Doroteo Arango Arambula (šp. Doroteo Arango Arámbula), poznatiji kao Fransisko „Pančo“ Vilja (šp. Francisco "Pancho" Villa),  jedan od vođa Meksičke revolucije.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Rođen Salvatore Feragamo, italijanski stilista, proizvođač cipela i osnivač modne kuće ”Feragamo”. 
							 
							 
							
								 -
 
							
							 - 
							Poginuo Stefan Tomašević, srpski vladar iz dinastije Kotromanića, poslednji despot Srbije (21. mart 1459 — 30. jun 1459) i kralj Srba, Bosne, Primorja, Humske zemlje, Donjih Kraja, Usore, Soli, Podrinja i Zapadnih strana.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Umro Vasilij Vasiljevič Kuznjecov (rus. Василий Васильевич Кузнецов), trostruki predsjednik SSSR-a.
							 
							 Na današnji dan
Na današnji dan
				 
							 
							 
							 
							 
							 
							 
							 
							 
							 
							 
							 
							 
							 
							 
							