

Pod pokroviteljstvom Katarine Mediči u Parizu izvedena prva celovečernja baletska predstava, pa se taj dan uzima kao datum nastanka baleta.


U Španiji, Portugaliji i papskim državama u Italiji počela primena gregorijanskog kalendara, tako što je eliminisano 10 dana, a 5. oktobar 1582. postao 15. oktobar.


Pod optužbom za veleizdaju u Parizu uhapšen francuski oficir Alfred Drajfus, čime je počela burna afera koja je godinama potresala društveni i politički život Francuske. Bez dokaza osuđen na doživotnu robiju, ali je posle velikog negodovanja javnosti i angažovanog istupa pisca Emila Zole otkriven pravi krivac, a Drajfus rehabilitovan.


U Mađarskoj pogubljeni Laslo Rajk, Tibor Sonji i Andraš Salai . Na montiranom sudskom procesu oni su osuđeni na smrt kao „buržoaski revizionisti i titoisti“. Posmrtno rehabilitovani 1956. kao žrtve kulta ličnosti.


Nikita Hruščov smenjen sa mesta prvog sekretara Sovjetske komunističke partije, na njegovo mesto došao Leonid Brežnjev. Novi premijer postao Aleksej Kosigin.


Skupština BiH donijela Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine. Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju Jugoslaviju. Na to su pristali predstavnici SDA i HDZ, dok su predstavnici SDS-a odbili djelovati po donesenom aktu.


Nobelovu nagradu za mir dobili predsednik Južne Afrike Frederik Vilem de Klerk i vođa Afričkog nacionalnog kongresa Nelson Mendela za doprinos okončanju režima aparthejda u Južnoj Africi.


Britanski supersonični automobil Thrust SSC (SSC je engleska skraćenica za SuperSonic Car, Nadzvučni automobil) prvi uspio da na tlu probije zvučni zid, postigavši brzinu od 1.222,7 kilometara na čas.


Kongoanski pobunjenici ušli u glavni grad Brazavil i zbacili predsednika Paskala Lisubu. Posle četvoromesečnog građanskog rata, na vlast se vratio bivši predsednik Denis Sasu Ngueso.


Na osnovu dogovora predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića i izaslanika SAD Ričarda Holbruka, načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić i komandant NATO Vesli Klark potpisali sporazum o uspostavljanju vazdušne posmatračke misije na Kosovu.


Ubedljivom pobedom na parlamentarnim izborima Liberalna demokratija Slovenije Janeza Drnovšeka vratila se na vlast. Time okončana šestomesečna vladavina desnice na čelu sa Andrejem Bajukom.


Kina je u svemir lansirala Shenzhou 5, svoju prvu svemirsku letjelicu s ljudskom posadom, a u njoj se nalazi astronaut Yang Liwei.


Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine prvi se put u istoriji plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu.



Rođen Fridrih Vilhelm Niče (njem. Friedrich Wilhelm Nietzsche), njemački filozof, filolog i psiholog.



Rođen Milorad Pavić, srpski prozni pisac, istoričar srpske književnosti 17-19. vijeka, stručnjak za barok i simbolizam, prevodilac Puškina i Bajrona, nekadašnji dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, profesor univerziteta. Član Srpske akademije nauka i umjetnosti od 1991. godine do smrti.


Rođen Horhe Kampos (šp. Jorge Campos Navarrete), meksički fudbalski golman, reprezentativac i trener.


Rođen Biljana Srbljanović, srpska književnica i redovna profesorka Fakulteta dramskih umjetnosti Univerziteta umjetnosti u Beogradu.


Rođena Sandra Kaldarone (ital. Sandra Caldarone), poznata pod umjetničkim imenom Sandra Kim, belgijska pjevačica.


Rođen Asmir Kolašinac, srpski bacač kugle, osvajač zlatne medalje na Evropskom dvoranskom prvenstvu i bronzane na otvorenom, kao i bivši nacionalni rekorder u dvorani.


Umro Andžej Tadeuš Bonaventura Košćuško (polj. Andrzej Tadeusz Bonawentura Kościuszko), poljsko-litavski vojskovođa.



Strijeljana Margareta Gertruda Zele (hol. Margaretha Geertruida (Grietje) Zelle), poznatija pod umetničkim imenom Mata Hari, holandska egzotična igračica i kurtizana, najpoznatija žena-špijun.


Umro Remon Poenkare (franc. Raymond Poincaré), francuski državnik, predsednik Francuske od 1913. do 1920., član Francuske akademije nauka. Bio je premijer i ministar inostranih poslova 1912.-1913. i ponovo premijer 1922.-1924. i 1926.-1929.
