
Bitka kod Lugdunuma u kojoj je pobjedom rimskog cara Septimija Severa okončan period poznat kao Godina pet careva.


Imperator Konstancije II je izdao dekret kojim su zatvoreni svi paganski hramovi u Rimskom carstvu.


Potpisan Vestminsterski mir kojim je okončan Anglo-holandski rat, a Nova Holandija, područje današnjeg Njujorka, pripala Engleskoj.


Papa Pije VI potpisao Tolentinski ugovor s Napoleonom Bonapartom prema kojem su Bolonja, Romanja i Ferara pripale Francuskoj.


Britanska flota prošla kroz Dardanele da bi se potom pridružila ruskim snagama u ratu protiv Turske.


Carskim manifestom i Zakonom o pravnom položaju seljaka car Aleksandar II ukinuo kmetstvo u Rusiji.


U Španiji počeo šahovski turnir u San Sebastijanu na kome pobeđuje Kapablanka ispred Rubinštajna, Vidmara i Maršala.


Sovjetski Centralni izvršni komitet izdao dekret o zabrani privatnog vlasništva nad zemljom, vodama i prirodnim resursima.


U Zagrebu izašao prvi broj lista Borba, iza kojeg je stajala ilegalna Komunistička partija Jugoslavije.


Velika Britanija, Grčka i Turska potpisale u Londonu sporazum o nezavisnosti Kipra, na kojem je godinama trajao ustanak protiv britanske kolonijalne vlasti.


U SFRJ donosi se zakon o Opštenarodnoj odbrani i društvenoj samozaštiti (ONO i DSZ) čime se formira i Teritorijalna odbrana.


Island prekinuo diplomatske odnose s Velikom Britanijom posle neuspešnih pregovora dve zemlje o pravu na ribarenje u spornim vodama i time otpočeo tzv. "bakalarski rat".


U Bukureštu potpisan jugoslovensko-rumunski sporazum o daljem zajedničkom korišćenju Dunava i izgradnji hidrocentrale "Đerdap 2".


Egipatske snage su izvele neuspešan desant na međunarodni aerodrom Larnaka bez odobrenja Kipra da bi intervenisali u otmici.


Boris Jeljcin zatražio ostavku predsednika SSSR Mihaila Gorbačova, tvrdeći da je on žrtvovao reforme da bi povećao ličnu vlast.


U Južnoj i Severnoj Koreji stupili su na snagu sporazumi o zabrani nuklearnog oružja na korejskom poluostrvu.


Od 1.500 putnika i članova posade feribota koji je potopljen u oluji pored obala Haitija spaseno 285.


Posle ubistva šest izraelskih vojnika, izraelske snage napale sedište palestinskog vođe Jasera Arafata u Gazi i tom prilikom poginulo 15 Palestinaca.


Međunarodni krivični sud za Ruandu osudio adventističkog sveštenika Elizafana Ntakirutinama na 10, a njegovog sina doktora Žirarda na 25 godina zatvora za genocid i zločine protiv čovečnosti u toj zemlji. To je prva presuda Tribunala jednom sveštenom licu.



Rođen Nikola Kopernik (lat. Nicolaus Copernicus, polj. Mikołaj Kopernik), poljski astronom, matematičar, pravnik, ljekar i ekonomista, prvi naučnik koji je formulisao heliocentrični model svemirskih tijela.


Rođen Tihomir Đorđević, srpski etnolog, folklorista i kulturni istoričar, profesor beogradskog univerziteta.


Rođen Josip Čižinski (češ. Josef Čižinský) poznat pod pseudonimom Milan Gorkić, sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije, od 1932. do 1937. godine.


Rođen Desimir Tošić, srpski i jugoslovenski političar, prvak Jugoslovenske demokratske stranke, publicista, istoričar.


Rođen Saparmurat Atajevič Nijazov (turkmenski Saparmyrat Ataýewiç Nyýazow), turkmenski predsjednik.


Rođen Entoni Frenk "Toni" Ajomi (engl. Anthony Frank "Tony" Iommi), engleski muzičar, gitarista Blek sabata.


Umro Milan Šufflay, hrvatski istoričar, jedan od osnivača albanologije, autor prvoga hrvatskog znanstvenofantastičnog romana.


Umro kineski državnik Deng Sisijan, poznat kao Deng Sjaoping, pokretač privrednih reformi i ekonomskog uspona Kine krajem XX veka. Na čelu Kine bio od 1978, povukao se 1990, zadržavši presudan uticaj na kinesku politiku do smrti.


Umro Fridensrajh Hundertvaser (njem. Friedensreich Regentag Dunkelbunt Hundertwasser), austrijski slikar.


Umro Dinko Tucaković, reditelj, scenarista, filmski teoretičar, kritičar i istoričar, upravnik Muzeja Jugoslovenske kinoteke.



Umro Umberto Eko (ital. Umberto Eco), italijanski romanopisac, esejist, filozof i lingvist. Redoviti je profesor semiotike na Sveučilištu u Bologni.
