
Počela se primjenjivati Jezična naredba austrijskog ministra Bienertha od 26.4.1909. kojom je hrvatski jezik uveden u potpunosti kao službeni jezik u Dalmaciji.


Rođen Guo Jie, najstariji olimpijac, bacač diska i nosilac zastave Republike Kine na olimpijskim igrama u Beijingu 2008.


Abdicirao poslednji kineski car Pu Ji, iz dinastije Manču, Kina postala republika, a prvi predsednik Sun Jat Sen.



Rođen Tibor Sekelj (mađ. Székely Tibor), svjetski putnik, geograf, novinar, muzeolog, esperantista, pisac i putnik jevrejskog porijekla.


U Španiji počeo šahovski turnir u San Sebastijanu na kome pobeđuje Kapablanka ispred Rubinštajna, Vidmara i Maršala.


Marie-Adélaïde, najstarija od šest kćeri Williama IV, postala je prva vladajuća Velika kneginja od Luksemburga.


Italijanska vojska je prva upotrebila vazduhoplove u borbi, pošto su dva cepelina bombardovala turske vojnike ulogorene u Janzuru.


Norveški istraživač Roald Amundsen objavio je da je uspješno stigao na južni pol tijekom antarktičke ekspedicije godine 1910-11.



Rođen Vladimir Bakarić, hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, neformalni gubernator Hrvatske, koji je punih 40 godina bio najmoćniji političar u Hrvatskoj.


Rođen Adolf Galand (njem. Adolf Galland), lovački as i komandant njemačke lovačke avijacije u Drugom svijetskom ratu.



Rođen Karl Malden (engl. Karl Malden), pravim imenom Mladen Sekulović, američki glumac srpsko-češkog poreijkla.


Ugovorom Francuske i marokanskog sultana Maroko kao protektorat priključen francuskim kolonijalnim posedima.


Na svome prvom putovanju, britanski prekooceanski putnički brod "Titanic" udario je u ledenu santu usred noći u hladnim vodama sjevernog Atlantika. Potonuo je rano ujutro sljedećeg dana, odnijevši sa sobom više od 1,500 života.



Na prvom putovanju iz Velike Britanije u SAD potonuo „Titanic”, u to vreme najveći i najluksuzniji prekookeanski brod. Život izgubilo 1.523 od 2.224 putnika.



Rođen Kim Il Sung (korej. 김일성), lider Demokratske Narodne Republike Koreje tj. „Severne Koreje“ od njenog nastanka 1948. pa sve do smrti 1994. godine.


Utopio se Thomas Andrews, Jr., irski poslovni čovjek i brodograditelj, glavni projektant RMS Titanica.


Umro Frederik VIII (dan. Frederik 8.; punim imenom Kristijan Frederik Vilhelm Karl (dan. Christian Frederik Vilhelm Carl).



Rođen Alan Matison Tjuring (engl. Alan Mathison Turing), engleski matematičar, logičar i kriptograf. Smatra se ocem modernog računarstva — napravio je koncept algoritama koji se danas koristi u svijetu, i računanja pomoću Tjuringove mašine.


Na Olimpijske igre u Stokholmu otputovala je prva srpska olimpijska ekipa, atletičari Dušan Milošević i Dragutin Tomašević.



Umro francuski matematičar, fizičar i filozof Žil Anri Poenkare (franc. Jules Henri Poincaré). Razvio je teoriju automorfnih funkcija i istraživao diferencijalne jednačine, a posebno su značajni njegovi radovi na području topologije i njegova interpretacija geometrije Lobačevskog. Objavio je oko 500 naučnih radova.


Rođen američki ekonomista Milton Fridman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976. Stvorio novu kvantitativnu teoriju novca i bio pobornik ideje da je čvrsta monetarna politika osnova stabilne ekonomije.



Rođen Svetozar Vukmanović – Tempo, revolucionar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ, junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije.


Rođen Salvador Edvard Lurija (ital. Salvatore Edoardo Luria), američki mikrobiolog italijanskog porijekla.


Američki su se marinci iskrcali u Nikaragvi kako bi zaštitili tamošnju vladu od sve snažnijih revolucionarnih snaga.


Rođen Erih Ernst Paul Honeker (njem. Erich Ernst Paul Honecker), komunistički lider i predsjednik Istočne Njemačke od 1976. do 1989. godine.


Srbija i Bugarska objavile mobilizaciju za rat protiv Turske. Prvi balkanski rat, od oktobra 1912. do maja 1913, u kom su se protiv Turske borile i Grčka i Crna Gora, završen oslobađanjem balkanskih naroda od turske vlasti.


Prvi balkanski rat: Crna Gora objavila je rat Osmanlijskom Carstvu nakon višetjedne napetosti izmedu država Balkanskog saveza (Crna Gora, Bugarska, Srbija i Grčka) i Carstva. Ostale su je članice saveza slijedile deset dana poslije.


U Milvokiju nepoznato lice pucalo u predsednika SAD Teodora Ruzvelta. Debeli kaput i svežanj rukopisa u unutrašnjem džepu sprečili da metak dođe do tela.



Srbija i Bugarska, devet dana posle Crne Gore, objavile rat Turskoj, a 18. oktobra pridružila im se i Grčka, čime je počeo Prvi balkanski rat. Za nepunih mesec dana oslobođen gotovo ceo Balkan, a rat završen primirjem 3. decembra. Mirovni ugovor, kojim se Turska odrekla gotovo svih svojih poseda u Evropi, potpisan u Londonu 13. maja 1913.



Treća srpska armija generala Božidara Jankovića potukla u Prvom balkanskom ratu turske snage i oslobodila Prištinu.


Počela bitka kod Kumanova u Prvom balkanskom ratu u kojoj je srpska vojska nanela težak poraz turskim trupama i prisilila ih da se povuku ka Bitolju.



Pobjedom Prve srpske armije pod komandom regenta Aleksandra Karađorđevića nad turskom Vardarskom armijom Zeki paše, završena je Kumanovska bitka u Prvom balkanskom ratu.


Na predsjedničkim izborima u SAD-u pobijedio demokrat Woodrow Wilson i tako postao 28. predsjednik SAD-a.


Rođen Branko Belan, hrvatski filmski režiser, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist.


Počela je Bitoljska bitka u Prvom balkanskom ratu u kojoj je srpska vojska 18. novembra potukla tursku Vardarsku armiju Zeki paše.


Turska, Bugarska, Srbija i Crna Gora sklopile primirje u Prvom balkanskom ratu. Rat nastavljen 3.2.1913., a novo primirje uspostavljeno 23.4.1913., kada su obnovljeni i mirovni pregovori u Londonu.


U Londonu počela mirovna konferencija Turske i balkanskih zemalja, posle pobede balkanskih saveznika i osvajanja gotovo svih turskih poseda u Evropi. Konferencija završena potpisivanjem Londonskog mirovnog ugovora 30.05.1913., kojim se Turska odrekla evropskih provincija do linije Enos-Midija, ali su sukobi balkanskih saveznika oko razgraničenja vodili u novi rat.


Rođen Vukica Mitrović, organizatorka pokreta otpora u okupiranom Beogradu i narodni heroj Jugoslavije.
