-
Rimski car Teodosije I je proglasio svog devetogodišnjeg sina Honorija za savladar.
-
Stupio na snagu islamski kalendar, prema odredbi drugog halife Omera, a računanje počinje od Hidžre, odnosno selidbe Božijeg poslanika Muhammeda iz Mekke u Medinu. Navedeni kalendar je 10 ili 11 dana kraći od gregorijanskog, zavisno od godine do godine.
-
Džu Juen-džang je stupio na kineski presto, započevši dinastiju Ming koja će vladati Kinom tri vijeka.
-
U najsmrtonosnijem zemljotresu u istoriji koji je pogodio kinesku pokrajinu Šansi, poginulo je oko 830.000 osoba.
-
Džejms Hamilton je ubio Džejmsa Stjuarta, u prvom zabeležen atentata izvršenim vatrenim oružjem.
-
Severne nizozemske pokrajine Holandija, Zeland, Utreht, Helderland, Frizija, Groningen i Overejsel proglasile su Utrehtsku uniju radi suprotstavljanja španskoj vlasti. Unija se 1581. otcepila od Španije, a Vestfalskim mirom 1648. dobila nezavisnost i potom prihvatila naziv Holandija prema najvećoj i najbogatijoj provinciji.
-
Lihtenštajn postao nezavisna kneževina u okviru Svetog rimskog carstva.
-
Biskup Džon Kerol je kupio zemljište na kojem će biti osnovan budući Univerzitet Džordžtaun, najstariji katolički univerzitet u Sjedinjenim Državama.
-
Rusija i Pruska sporazumele se o drugoj podeli Poljske.
-
Prihvaćena je Zastava Belgije, nakon što se Belgija 1830. godine osamostalila od Nizozemske.
-
Tokom rusko-turskog rata Britanija, na zahtev sultana Abdul Hamida II, poslala svoju flotu u Konstatinopolj.
-
Prvi balkanski rat: Izbila pobuna Mladoturaka na čelu s Enver-begom, pri čemu je Nazim-paša ubijen, a vlada oborena.
-
Nizozemska odbila da saveznicima izruči bivšeg nemačkog cara Vilhelma II, koji je po abdikaciji u novembru 1918. emigrirao u Nizozemsku. Njegovo izručenje traženo zbog zločina u Prvom svetskom ratu.
-
Odlukom Kraljevske banske uprave Dunavske Banovine u Novom Sadu odobren je rad i pravila Hrvatske kulturne zajednice u Subotici.
-
Britanska Osma armija pod komandom feldmaršala Montgomerija zauzela, u Drugom svetskom ratu, Tripoli u Libiji.
-
Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu, napredujući ka Berlinu, izbile na reku Odru u Poljskoj.
-
Nemački veliki admiral Karl Denic je naredio početak operacije Hanibal, koja je postala jedan od najvećih evakuacija morem u istoriji, sa više od milion ljudi prebačenih tokom 15 nedelja.
-
Izraelski parlament (Kneset) doneo rezoluciju kojom Jerusalim postaje glavni grad Izraela.
-
Švicarac Jacques Piccard i amerikanac Don Walsh su se s batiskafom Trieste spustili u Marijansku brazdu u Tihom oceanu na 10.740 m dubine.
-
Mornarica Severne Koreje u teritorijalnim vodama zarobila američki špijunski brod „Pueblo“. Posada broda puštena na slobodu u decembru.
-
Beogradski studenti vatrometom, pištaljkama i trubama obeležili 100. sat neprekidnog stajanja pred policijskim kordonom u Kolarčevoj ulici, u centru Beograda. Policija 24. decembra počela da sprečava studentske i građanske antirežimske demonstracije koje su počele 20. novembra zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora u Srbiji.
-
Medlin Olbrajt je položila zakletvu kao prvi ženski državni sekretar SAD, čime je postala najviše rangirana žena u istoriji američke vlade.
-
Više od milion demonstranata prošlo kroz centar Madrida protestujući zbog eskalacije nasilja baskijske separatističke grupe ETA, u čijim je nasilničkim akcijama tokom 32 godine ubijeno oko 800 ljudi.
-
U pakistanskom glavnom gradu Karačiju kidnapovan, a kasnije i ubijen, dopisnik američkog „Vol strit žurnala“ Daniel Perl, koji je istraživao islamske militantne grupe u toj zemlji.
-
Pionir 10 je poslao poslednju poruku ka Zemlji.
-
Najmanje 46 lica poginulo i 130 povrijeđeno u teškoj željezničkoj nesreći kraj Bioča.
-
U Sabornoj crkvi u Beogradu ustoličen 45. poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej.
-
Srbija je u finalnoj utakmici Evropskog prvenstva u vaterpolu pobedila Crnu Goru 10:8 i osvojila treću uzastopnu titulu. Finalnu utakmicu posmatralo je 18.473 ljudi, čime je postavljen novi rekord u istoriji tog sporta.
-
Rođen Taizong od Tanga, kineski car iz dinastije Tang.
-
Rođen Arsenije Glić, hrvatski hagiograf i pisac.
-
Rođen Muzio Clementi, talijanski pijanist i skladatelj.
-
Rođen Mari Anri Bejl (Stendhal), francuski pisac.
-
Rođen Carl Adolf Agardh, švedski botaničar.
-
Rođen Alois Negrelli von Moldelbe, austrijski inžinjer i konstruktor Sueskog kanala.
-
Rođen Saigō Takamori, japanski samurai.
-
Rođen francuski slikar Édouard Manet.
-
Rođen Ernst Abbe, njemački astronom, matematičar i fizičar.
-
Rođen Andrija Mohorovičić, hrvatski geofizičar.
-
Rođen David Hilbert, nemački matematičar.
-
Rođen Jože Plečnik, slovenački arhitekta.
-
Rođen Harry Steier, njemački tenor.
-
Rođen Oton Župančič, slovenski književnik, pjesnik, prevodilac i pisac drama.
-
Rođen Aritomo Goto, viceadmiral japanske carske mornarice tokom Drugog svetskog rata.
-
Rođen Erté, ruski ilustrator, scenograf i modni kreator.
-
Rođen Nikola Cvejić, srpski operski pjevač.
-
Rođen Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, najznačajniji ruski filmski režiser i teoretičar.
-
Rođen Jean Baptiste Reinhardt, belgijski jazz muzičar.
-
Rođen Bob Paisley, engleski fudbalski trener i fudbaler.
-
Rođena Jeanne Moreau, francuska filmska glumica.
-
Rođen Vladimir Veselica, hrvatski ekonomist.
-
Rođen Stjepan Lamza, hrvatski fudbaler. Jedan je od najvećih Dinamovih igrača u istoriji.
-
Rođen Richard Dean Anderson, američki glumac.
-
Rođen Laza Ristovski, jugoslovenski i srpski muzičar koji je najpoznatiji po radu u grupama Smak i Bijelo dugme.
-
Rođena Caroline od Hannovera, starija kćer kneza Rainiera III od Monaka i kneginje Gracije Patricije.
-
Rođen Nenad Gračan, hrvatski fudbaler i izbornik hrvatske fudbalske reprezentacije do 21 godine.
-
Rođen Bharrat Jagdeo, Guyanski predsjednik.
-
Rođena Dragana Mrkić, srpska glumica.
-
Rođen Naim Süleymanoglu, turski dizač tegova.
-
Rođen Andrej Kančelskis, ruski fudbaler i trener.
-
Rođen Arijan Komazec, hrvatski profesionalni košarkaš.
-
Rođen Moreno Toričeli, italijanski fudbaler.
-
Rođen Tomas Brdarić, njemački fudbaler i trener, hrvatskog porijekla.
-
Rođen Nebojša Golić, srpski rukometaš.
-
Rođen Arjen Roben (hol. Arjen Robben), nizozemski fudbaler.
-
Rođen Dragan Mrđa, srpski fudbaler i fudbalski reprezentativac.
-
Rođena Andrea, bugarska pjevačica.
-
Umro Oton III (njem. Otto III.)., jedan je od najkontroverznijih ali i najistaknutijih njemačkih srednjovjekovnih vladara.
-
Umro Fernando II, kralj Aragonije od 1479.
-
Umro Pavao Zorčić, grkokatolički biskup.
-
Umro Giambattista Vico, talijanski povjesničar i novinar.
-
Umro Artur Ginis (engl. Arthur Guinness), osnivač istoimene irske vrste piva.
-
Umro Vilijam Pit Mlađi, engleski državnik.
-
Umro John Field, irski skladatelj.
-
Umrla Ana Matvejevna Pavlova (rus. А́нна Матве́евна Па́влова), takođe poznata kao Ana Pavlovna Pavlova (rus. А́нна Па́вловна Па́влова), vrhunska ruska igračica klasičnog baleta.
-
Umro Teodor Taranovski, ruski istoričar i pravnik.
-
Umrla Marija Jambrišak, hrvatska prosvjetna djelatnica i književnica.
-
Umro Franjo Hanaman, hrvatski izumitelj, znameniti kemičar i metalurg, izumitelj prve ekonomične električne žarulje s metalnom niti.
-
Umro Eduard Munk, norveški slikar.
-
Umro Pjer Bonar (franc. Pierre Bonnard), francuski slikar-simbolist.
-
Umro Josip Kosor, hrvatski književnik.
-
Umro Samuel Barber, američki skladatelj.
-
Umro Salvador Felipe Hasinto Dali (kat. Salvador Felip Jacint Dalí Domènech, šp. Salvador Felipe Jacinto Dalí Domènech), katalonski slikar, najznačajniji predstavnik nadrealizma.
-
Umro Aleksandar Hristovski, makedonski pesnik i prevodilac.
-
Umro Pjer Burdije, francuski sociolog.
-
Umrla Nell Carter, američka glumica.
-
Umro Helmut Njuton (njem. Helmut Newton), njemački fotograf.
-
Umro Zoran Predić, novinar i TV kritičar.
-
Umro Oleg Veliki, ukrajinski i njemački rukometni reprezentativac.
-
Umro Asaf Džanić, bosanskohercegovački filmski kritičar i esejist.
-
Umro Abdullah bin Abdulaziz al-Saud, saudijski kralj.
-
Umro Gordon Ficdžerald Kej (engl. Gordon Fitzgerald Kaye), engleski glumac najpoznatiji po ulozi u seriji 'Allo 'Allo!, gdje je glumio Renéa Artoisa.