-
Rođen August Oetker, njemački industrijalac.
-
Umro Samjuel Kolt (engl. Samuel Colt), američki pronalazač koji je napravio revolver.
-
Umro Džon Tajler (engl. John Tyler), američki političar i predsjednik.
-
Rođen David Hilbert, nemački matematičar.
-
Porinuta je prva američka oklopnjača USS Monitor.
-
Umro Jean Baptiste Biot, francuski fizičar.
-
Rođen Hjalmar Hamaršeld (šved. Hjalmar Hammarskjöld), švedski političar.
-
U Češkoj osnovano je prvo sokolsko društvo.
-
General Julisiz Simpson Grant je zauzeo Fort Donelson u Tenesiju.
-
Tokom Američkog građanskog rata Džeferson Dejvis proglašen za predsednika Konfederacije Država Amerike.
-
U Srbiji donet prvi zakon o advokaturi.
-
Izlazi prvi broj zadarskog "Narodnog lista", najstarije živuće hrvatske novine.
-
Tokom Američkog građanskog rata dogodio se prvi sukob oklopnih brodova između Monitora, broda armije Unije i broda Konfederalne vojske Merimak. U četvoročasovnoj bici nijedan brod nije oštećen.
-
Umro Pavao Kolarić, hrvatski isusovac.
-
Umro Pavao Štoos, hrvatski svećenik pjesnik i narodni preporoditelj.
-
Umro Albert Džonston (engl. Albert Sidney Johnston), oficir armije SAD i general armije Juga u američkom građanskom ratu.
-
Rođen Vojislav Ilić, srpski pesnik, utemeljivač realizma u srpskoj poeziji.
-
Rođen Janko Ibler, hrvatski publicist i književni kritičar.
-
Snage Unije pod vodstvom Davida Farraguta osvojile su New Orleans.
-
Jedan od cara Napoleona III. poslani francuski armijski korpus je poražen u bici kod Puebla u ranom vremenu francuske intervencije u Meksiku od strane meksičke vojske. Ovaj dan obilježava se kao meksički nacionalni praznik Cinco de Mayo
-
Umro Henri Dejvid Toro, američki pisac.
-
Rođen Janko Veselinović, srpski pisac.
-
Rođen Arthur Schnitzler, austrijski pripovjedač i dramatičar.
-
Umro Johann Nestroy, austrijski komediograf i glumac.
-
Rođen Allvar Gullstrand, švedski okulist i optičar.
-
SAD i Velika Britanija potpisale sporazum o suzbijanju trgovine robljem.
-
Rođen Philipp Lenard, njemački fizičar.
-
Na Čukur-česmi u Beogradu turski vojnik ubio srpskog dečaka što je izazvalo sukobe u gradu i bombardovanje Beograda od strane turskog garnizona.
-
Kongres SAD zabranio ropstvo na teritoriji SAD.
-
SAD priznale nezavisnost Liberije.
-
Rođen Janez Puh, slovenski izumitelj.
-
Rođen William Henry Bragg, engleski fizičar.
-
Rođen Samuel David Aleksander, hrvatski industrijalac, nestor hrvatskih industrijalaca, političar.
-
Rođen Gustav Klimt (njem. Gustav Klimt), austrijski slikar.
-
Umro Martin van Bjuren (engl. Martin Van Buren), osmi predsednik Sjedinjenih Država (1837—1841) i deveti guverner Njujorka (1829—1829).
-
Rođen Nikolaj Judenič, ruski general.
-
Rođen Claude Debussy, francuski skladatelji.
-
Na Zagrebački Zapadni kolodvor iz Zidanog Mosta stigla je prva lokomotiva. Okupio se gotovo cijeli grad kako bi vidio tu zadimljenu kočiju koja se kreće bez konja.
-
Rođen Franjo Krežma, hrvatski skladatelj.
-
Američki predsjednik Abraham Lincoln objavio je kraj ropstva u južnim državama SAD, no ropstvo je ukinuto tek nakon građanskog rata (1861.-1865.) amandmanom na Ustav koji je donesen u prosincu 1865. godine.
-
Oto fon Bizmark postao pruski kancelar. Pod geslom „krv i gvožđe“ ujedinio 25 nemačkih država u Nemačko carstvo, osnovano 1871. s Vilhelmom I Hoencolernom kao carem.
-
Umro Anton Martin Slomšek, slovenski biskup, blaženik.
-
Rođen Luis Bota, južnoafrički general i državnik.
-
Rođena Meri Kingsli (engl. Mary Kingsley), engleski pisac i istraživač.
-
Rođen Edhem Mulabdić, bosanskohercegovački književnik.
-
Državni udar u Kraljevini Grčkoj kojim je svrgnut kralj Oton I, prvi vladar novovekovne Grčke.
-
Američki građanski rat: McClellan je smijenjen s dužnosti zapovjednika.
-
Uspostavljena direktna telegrafska linija između New Yorka i San Francisca.
-
Rođen Gerhart Hauptmann, njemački dramatičar, Nobelovac.
-
Rođen Srećko Albini, hrvatski skladatelj i dirigent.
-
Umro Džordž Lojd Hodžiz, britanski oficir i diplomata, prvi britanski konzul u Srbiji.
-
Američki građanski rat: Počinje bitka kod Chickasaw Bayoua.
-
Četiri časne sestre postaju prve ženske medicinske sestre na bolničkom brodu američke mornarice, USS Red Rover.
-
Najveće masovno vješanje u istoriji SAD-a se događa u Mankatou, Minnesoti. Ubijeno je 38 domorodaca.