
Astronom William Herschel otkrio da je zvijezda Omicron 2 Eridani u stvari trostruka i da postoje Omicron 2 Eridani B (bijeli patuljak) i Omicron 2 Eridani C (crveni patuljak).



Napoleon je anektirao Dubrovačku Republiku. Aneksiju je proglasio general Ogist Marmon, vojvoda od Raguze. Time je presta la da postoji Dubrovačka Republika, a grad Dubrovnik je 1815. na Bečkom kongresu dodeljen Austriji.


Američki Kongres je usvojio Trinaesti amandman na Ustav SAD, kojim je ukinuto ropstvo i poslao ga parlamentima saveznih država na ratifikaciju.


Oslobođenje Vranja u Drugom srpsko-turskom ratu izvršeno je pod komandom generala Jovana Belimarkovića. Značajan diprinos dao je i tada mladi potporučnik, a kasnije slavni vojvoda Stepa Stepanović.


Nemačka je u Prvom svetskom ratu objavila "totalni rat na moru" u nameri da neograničenim podmorničkim ratom prinudi Veliku Britaniju na kapitulaciju. Torpedovanje američkih brodova nagnalo je dotad neutralne SAD da uđu u rat protiv Centralnih sila.


U Rusiji je bio poslednji dan računanja vremena prema Julijanskom kalendaru, a sledećeg dana datum je označen kao 14. februar prema Gregorijanskom kalendaru.


Otvorena je Londonska pomorska konferencija, koja je završena 22. 4. sporazumom Velike Britanije, SAD, Francuske, Italije i Japana o regulisanju podmorničkog ratovanja.



Jugoslovenska Ustavotvorna skupština donijela je prvi Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije.


Američki predsjednik Harry Truman naredio američkoj komisiji da konstruiše termonuklearnu bombu, koja se često naziva hidrogenska bomba.


Na inicijativu SAD, na skupu održanom u Urugvaju, Kuba je isključena iz Organizacije američkih država i doneta je rezolucija o zabrani trgovine s njom.


Ka Mesecu je lansirana sovjetska automatska stanica "Luna 9", koja se tri dana kasnije meko spustila i emitovala prve TV snimke površine Mecesa.


Između Istočnog i Zapadnog Berlina uspostavljen je ograničeni telefonski saobraćaj, prvi put posle 19 godina.


U Belgrejd teatru u Engleskom gradu Koventriju, komičarska grupa "Leteći cirkus Monti Pajtona" je prvi put imala nastup na pozorišnoj bini.


Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za ljudska prava Elizabet Ren saopštila je da u Bosni ima oko 200 do 300 masovnih grobnica i da su za zločine tokom Bosanskog rata, pored Srba odgovorni i bosanski Hrvati i Muslimani.


U sukobu naoružanih Albanaca i pripadnika srpske policije kod Vučitrna na Kosovu ubijena su tri Albanca i ranjena tri pripadnika MUP Srbije.


Skupština Republike Srpske na zasjedanju u Banjoj Luci odlučila da se sjedište Vlade RS-a sa Pala premjesti u Banju Luku.


Nakon devetomesečnog suđenja škotski sud osudio je na doživotnu robiju Libijca Abdel Baset al Megraha (49) zbog podmetanja bombe u avion Pan Am-a, koji se u decembru 1988. srušio iznad škotskog grada Lokberija i usmrti 270 ljudi. Njegov saučesnik Amin Kalifa Fahim oslobodjen je optužbi.


Ma drugom Antiglobalističkom socijalnom forumu u Porto Alegru u Brazilu usvojena je deklaracija u jedanaest tačaka o pravednijem svetskom poretku.


Irska katolička crkva pristala je da plati odštetu od 110 miliona dolara ljudima koji su detinjstvo proveli u crkvenim sirotištima, gde su ih sveštena lica seksualno zlostavljala. Za sada je tužbe podnelo 3.500 ljudi koji su živeli u takvim crkvenim institucijama.


Vijeće Evropske unije u Briselu imenovalo Christiana Schwarz-Schillinga za specijalnog predstavnika Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu.


Požar izbio u biblioteci ruskog Instituta za društvene nauke u Moskvi, gdje se nalazi više od 14 miliona knjiga.


Rođen Andre-Žak Garneren (franc. André-Jacques Garnerin), francuski pronalazač padobrana od nekrutih materijala.


Rođen Vasa Živković, srpski pjesnik i sveštenik. Između ostalog, napisao je i tekstove narodnih popevki „Rado ide Srbin u vojnike" i „Opao klikće sa visine".


Rođen Henri Desgrange, urednik francuskih sporstkih novina "L'Auto" i osnivač utrke "Tour de France".


Rođen Patrijarh moskovski Tihon, patrijarh moskovski i sve Rusije odmah nakon završetka Oktobarske revolucije.


Rođen Teodor Vilijam Ričards (engl. Theodore William Richards), prvi je američki dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1914. godine.


Rođen Emil Vojt (njem. Emil Robert Voigt), atletičar Ujedinjenog Kraljevstva, bio je prvi, poslednji i jedini olimpijski pobjednik u disciplini trčanja na 5 milja, koja je postojala samo na Olimpijskim igrama 1908 godine u Londonu.


Rođen Teodor Hojs (njem. Theodor Heuss), prvi predsjednik Zapadne Njemačke posle Drugog svijetskog rata, 1949 - 1959. godine.


Rođen Vasilij Vasiljevič Kuznjecov (rus. Василий Васильевич Кузнецов), trostruki predsjednik SSSR-a.



Rođena Vangelija Dimitrova (devojačko Pandeva, muževljevo Gušterova, a posle smrti Dimitrova), poznatija kako Baba Vanga, bugarska proročica.



Rođen Episkop Varnava Nastić (svetovno ime Vojislav Nastić), episkop hvostanski Srpske pravoslavne crkve.


Rođen Rudolf Ludvig Mesbauer (njem. Rudolf Ludwig Mössbauer), njemački fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1961. godine, koju je podijelio sa Robertom Hofštadterom.


Rođen Bernardo Provencano (ital. Bernardo Provenzano), italijanski član mafije i prvi čovek Koza nostre do 2006. godine kada je uhapšen.


Rođen Kenzaburo Oe (jap. 大江健三郎; 大江 健三郎), japanski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1994.



Rođen Ivan Klajn, srpski filolog, doktor nauka, istoričar jezika, profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu i redovni član Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU).


Rođena Princeza Beatriks od Holandije od Oranje-Nasaua od Lipe-Bisterfelda (hol. Beatrix, prinses der Nederlanden, prinses van Oranje-Nassau, prinses van Lippe-Biesterfeld), nizozemska kraljica.


Rođen John Joseph Lydon, također poznat pod bivšim umjetničkim pseudonimom Johnny Rotten, britanski punk muzičar.



Rođen Gvido van Rosum (hol. Guido van Rossum), holandski programer, autor programskog jezika Pajton.


Rođen Stefan Majevski (polj. Stefan Majewski), poljski fudbalski trener, nekadašnji odbrambeni fudbaler.


Rođen Jirki Juhani Jervilehto, poznatiji kao J. J. Lehto (fin. Jyrki Juhani Järvilehto), finski vozač Formule 1.


Rođen Danijel Ričard Moder (engl. Daniel Richard Moder), američki kamerman, scenarista i direktor fotografije, muž američke glumice Džulije Roberts (engl. Julia Roberts).


Rođena Porša Li Džejms Dedženeres (engl. Portia Lee James DeGeneres), rođena kao Amanda Li Rodžers (engl. Amanda Lee Rogers), australijsko-američka je glumica.


Rođen Sergej Anatonjevič Fedorovcov (rus. Сергей Анатольевич Федоровцев), ruski olimpijski šampion u veslanju u disciplini četverac skul.



Rođen Džastin Randal Timberlejk (engl. Justin Randall Timberlake), američki pjevač i pop-zvijezda.



Umro Džon Golsvordi (engl. John Galsworthy), engleski romanopisac i dramaturg. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1932. godine.


Umro Alfredo Salafija (ital. Alfredo Salafia), profesor hemije sa Sicilije, stručnjak za balsamovanje i prepariranje životinja.


Umro Alen Aleksander Miln, engleski pisac, autor popularnih romana za decu „Kad smo bili vrlo mladi“, „Vini Pu“, „Kuća na Puovom uglu“, „Sad nas je šestoro“.


Umro Martin Jonaš (svk. Martin Jonáš), naivni slikar slovačkog porijekla iz mjesta Kovačica u Vojvodini, Srbija.


Umro Dragan-Bata Ognjenović, karatista, reprezentativac, profesionalni prvak Evrope u ful-kontaktu i prvak sveta u kik-boksu.


Umro Branko Fučić, hrvatski povjesničar umjetnosti i kulture, znanstvenik, esejist, paleograf, arheolog, putopisac, akademik.
