

Rođen Jovan Ilić Deretić, srpski publicista, istoričar i istaknuti predstavnik srpske autohtonističke škole.


Umro irski pesnik i dramski pisac Vilijam Batler Jejts (engl. William Butler Yeats), najznačajnija ličnost irskog nacionalnog preporoda, jedan od osnivača i upravnik narodnog pozorišta. Učestvovao u javnom političkom životu i bio senator od 1922. do 1928. Dobio Nobelovu nagradu za književnost 1923.


Rođen Rejmond Danijel Manzarek (engl. Raymond Daniel Manzarek), američki muzičar, pjevač, producent, filmski režiser, pisac, saosnivač, basista i orguljaš u grupi Dors (engl. The Doors).


Prototip najlonskih čarapa prikazan na Svjetskoj izložbi 1939. zajedno s još nekim "revolucionarnim" proizvodima kao što su fotografija u boji, televizor i klima-uređaj.


Pošto je, pod pretnjom napada i uništenja Praga, predsednik Emil Haha u Berlinu potpisao akt o predaji zemlje Trećem rajhu, njemačke trupe okupirale Češku. Slovačka i Moravska proglašene nemačkim protektoratima.


Frank Sinatra je snimio svoju prvu pjesmu. Bila je to 'Our Love', a paratio ga je Frank Mane Band.


Rođen Milisav Milić, novinar, dopisnik RTB-a iz Prištine, osnivač RTV "Most" iz Kosovske Mitrovice.


Nacionalističke snage su započele svoju poslednju ofanzivu u Španskom građanskom ratu, na čijem kraju su kontrolisali skoro celu Španiju.


Rođena Izeta Beba Selimović, bosanskohercegovačka i jugoslovenska pjevačica, popularna interpretatorka sevdalinki.


Snage španskih nacionalista pod vodstvom Generalísima Francisca Franca zauzele su Madrid čime je završio Španski građanski rat.


Italijanske trupe, koje su se prethodnog dana iskrcale na obale Albanije, zauzele Tiranu. Albanski kralj Zogu izbegao u Grčku.


Umro Sima Marković profesor matematike, član Centralnog komiteta KPJ i Izvršnog komiteta Kominterne.


Adolf Hitler odbacio nemačko-poljski pakt o nenapadanju iz januara 1934. i nemačko-britanski ugovor iz juna 1935.


Smenjen sovjetski ministar inostranih poslova Maksim Litvinov, nov ministar postao Vjačeslav Molotov, koji je krajem avgusta potpisao pakt o nenapadanju s nacističkom Nemačkom.


Nemačka i Italija sklopile politički i vojni savez, Osovina Berlin-Rim. Kasnije se savezu pridružio Japan.


Švedska, Norveška i Finska odbile su Hitlerov predlog da potpišu pakt o nenapadanju. Pakt su potpisale Danska, Estonija i Litvanija.



Hitler i Musolini potpisali „Čelični pakt“ (njem. Stahlpakt; it. Patto d'Acciaio) o desetogodišnjem vojnom i političkom savezu Njemačke i Italije.


Parlament Velike Britanije usvojio plan o stvaranju nezavisne palestinske države do 1949, a u kojoj bi zajedno živeli Arapi i Jevreji.


Danska je s Nemačkom potpisala pakt o nenapadanju. U aprilu naredne godine nemačke trupe okupirale su Dansku.


Sletanjem aviona "Diksi kliper" na aerodrom u Lisabonu obavljen je prvi komercijalni let iz SAD u Evropu.


Rođen Pavel Semjonovič Morozenko (rus. Павел Семёнович Морозенко, ukr. Павло Семенович Морозенко), ruski pozorišni i filmski glumac.


Ubijen Mihail Nikolajevič Tuhačevski (rus. Михаил Николаевич Тухачевский), sovjetski vojni komandant.


Rođen Karel Got (češ. Karel Gott), češki pjevač, najpoznatiji i najznačajniji u istoriji češke i slovačke muzike.



Albert Ajnštajn upozorio je američkog predsednika Ruzvelta da njemački naučnici rade na proizvodnji bombe sa uranijumom, posle čega su u SAD počeli (početkom 1940.) istraživački radovi za proizvodnju nuklearne bombe.


U Moskvi su Sovjetski savez i Njemačka potpisali pakt o nenapadanju. U tajnom su se dodatku Hitler i Staljin dogovorili o interesima u istočnoj i jugoistočnoj Europi.



Jugoslovenski premijer Dragiša Cvetković i vođa Hrvatske seljačke stranke Vlatko Maček potpisali su sporazum kojim je ustanovljena Banovina Hrvatska, a lider HSS postao je potpredsednik jugoslovenske vlade.


Nemačka je izvela lažni napad na radio-stanicu u Glajvicu, što joj je poslužilo kao izgovor da sledećeg dana napadne Poljsku i započne Drugi svetski rat u Evropi.


Drugi svjetski rat: Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Novi Zeland i Australija proglašavaju rat Njemačkoj.


Na kružnoj stazi oko Kalemegdana, u Beogradu su održane do tada najveće međunarodne automobilske trke u Jugoslaviji.


Drugi svjetski rat: SAD su proglasile neutralnost u Drugom svetskom ratu, ali su kasnije zakonima „Cash and Carry“ (Plati pa nosi) i „Leand-Lesa Act“, (Zakon o zajmu i najmu) pomagali oružjem savezničke snage. Amerikanci su ušli u rat 7. decembra 1941. kada su japanske trupe napale američku pomorsku bazu Perl Harbur.


Kanada je objavila rat Nemačkoj. Kanadske jedinice su se u Drugom svetskom ratu borile u sastavu britanske armije.


Helikopter „VS-300“ ruskog konstruktora Igora Ivanoviča Sikorskog, koji je emigrirao u SAD, izveo prvi uspešan let.


Drugi svetski rat: Sovjetska Crvena armija ušla u Poljsku sa istoka, zaposela krajeve zapadne Belorusije i Ukrajine i zarobila 217.000 Poljaka. Nemci napali Varšavu iz vazduha i sa kopna.


Drugi svetski rat: Sovjetske trupe stigle na poljsko-mađarsku granicu i istovremeno na severu Poljske okupirale Vilnius, koji je bio pod poljskom upravom.


Nakon trodnevnog danonoćnog bombardovanja, Nemci su u Drugom svetskom ratu savladali 19-dnevni otpor Varšavljana i zauzeli grad.



Rođen Fikret Abdić, predratni bosanski privrednik i političar iz Velike Kladuše, kasnije osuđen za ratne zločine.


Grupa američkih naučnika, među kojima i Albert Einstein, obavijestili su predsjednika SAD Franklina D. Roosevelta o mogućnosti proizvodnje atomske bombe.


Rođen Franjo Gregurić, hrvatski političar i privrednik. Bio je treći predsednik Vlade Republike Hrvatske.


Više od 800 britanskih mornara poginulo kada je, na početku Drugog svetskog rata, nemačka podmornica „U 47“ uplovila u britansku ratnu luku i torpedima potopila brod „Rojal ouk“.


Na predlog predsednika Frenklina Ruzvelta, američki Kongres je doneo zakon Plati pa nosi o prodaji ratnog materijala. U martu 1941. izglasan je Zakon o zajmu i najmu, sa još većim povlasticama zemljama koje su se borile protiv fašizma u Evropi.



Rođena Tina Tarner (engl. Tina Turner), rođena kao Ana Mej Bulok (engl. Anna Mae Bullock), američka pjevačica.


Više od 20 sovjetskih divizija započelo je napadom na Finsku "zimski rat", okončan mirovnim ugovorom u martu 1940, kojim je Finska prinuđena da se odrekne Karelijske prevlake i grada Viborg na istoku zemlje.


U prvoj velikoj pomorskoj bici u Drugom svetskom ratu britanske krstarice "Ekseter", "Ajaks" i "Ahil" kod zaliva La Plata u Atlantskom okeanu teško oštetile i onesposobile nemački bojni brod "Graf Špe", koji je tokom gusarskog krstarenja u južnom Atlantiku i Indijskom okeanu prethodno potopio devet trgovačkih brodova.


U zalivu La Plata kod Montevidea u Drugom svetskom ratu potonuo nemački bojni brod "Admiral Graf fon Špe", koji je prethodno bio oštećen u bici s britanskim krstaricama. Kapetan broda Hans Langsdorf potom izvršio samoubistvo.
