-
Afroamerikanci dobijaju pravo glasa u Washingtonu.
-
Rođen Ivo Ćipiko, hrvatski književnik.
-
U okviru balkanskih nacionalno-oslobodilačkih saveza protiv Otomanskog carstva, Vlada Srbije u Bukureštu s bugarskim revolucionarnim komitetom sklopila sporazum o stvaranju zajedničke države koja bi se zvala Bugaro-Srbija ili Srbo-Bugarska, a za vladara bio predviđen srpski knez Mihailo Obrenović.
-
Umro Jean Auguste Dominique Ingres, francuski slikar.
-
Rođen Vicente Blasco Ibánez, španjolski književnik.
-
Princ Mucuhito u 14. godini postao japanski car Mejdži.
-
Kroz Suecki kanal prošao prvi brod.
-
Američki Kongres je usvojio prvi zakon o rekonstrukciji.
-
Umro Dragojlo Kušlan, hrvatski odvjetnik i političar.
-
Rođen Arturo Toscanini, italijanski dirigent.
-
Velika Britanija od Kvebeka, Ontarija, Nove Škotske i Nju Branzvika formirala dominion Kanadu, u koji su 1878. uključene ostale britanske teritorije Severne Amerike, izuzev Njufaundlenda.
-
Senatu SAD podnijet ugovor o kupovini Aljaske od Rusije. Teritorija od milion i po kvadratnih kilometara kupljena potom za 7,2 miliona dolara, oko dva centa po jutru zemlje.
-
Knez Mihailo Obrenović preuzeo ključeve grada Beograda od Ali Riza-paše.
-
Umro Aleksandar Dmitrijevič Petrov, ruski šahovski majstor i teoretičar.
-
Rođen George William Russell, irski revolucionar i umjetnik
-
Rođen Wilbur Wright, američki pionir aviacije i graditelj aviona.
-
Knez Mihailo Obrenović je preuzeo ključeve grada Beograda od Ali Riza-paše.
-
Turski izaslanik na Kalemegdanu knezu Mihailu Obrenoviću predao ključeve Beograda i drugih srpskih gradova iz kojih se povukla turska posada. Kao simbol osmanske suverenosti nad Srbijom ostala turska zastava, uz srpsku, na zidinama Beogradske tvrđave.
-
Umro Episkop Platon Atanacković, srpski episkop i pisac.
-
Rođen Johannes Andreas Grib Fibiger, danski patolog i dobitnik Nobelove nagrade za medicinu.
-
Rođen Jaša Prodanović, srpski političar, publicista i književnik.
-
Londonskim ugovorom zagarantovane samostalnost i neutralnost Luksemburškog Vojvodstva.
-
Britanska kraljica Viktorija položila je u Londonu kamen temeljac za Rojal Albert hol.
-
Rođen Marija od Tecka, britanska kraljica, supruga kralja George-a V.
-
Nagodbom je od Habsburškog Carstva stvorena Austro-Ugarska.
-
Rođen Karl Gustav Emil fon Manerhajm, finski maršal i državnik.
-
Rođen Frenk Lojd Rajt (engl. Frank Lloyd Wright), američki arhitekta, dizajner enterijera, pisac i predavač.
-
Rođen Gajetan Bulat, hrv. političar i prevoditelj.
-
Rođen Ivan Grohar slovenački slikar.
-
Rođen Konstantin D. Balmont, sovjetski pjesnik.
-
Engleski hirurg Džozef Lister prvi put u istoriji medicine upotrebio antiseptik kada je operisao svoju sestru Izabelu.
-
Republikanci, sledbenici Pabla Huaresa, pogubili Maksimilijana I Habsburga, kog je Luj Napoleon III 1864. proglasio za cara Meksika.
-
Amerikanac Lisjen Smit iz Ohaja patentirao bodljikavu žicu.
-
Sa Beogradske tvrđave skinuta turska zastava, koja se četiri vijeka vijorila nad gradom. Tri mjeseca ranije Turci su predali ključeve Beograda knezu Mihailu Obrenoviću, ali je na Beogradskoj tvrđavi pored srpske ostala turska zastava.
-
Barun Levin Rauch imenovan za banskog namjesnika.
-
Rođen Luigi Pirandello, talijanski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost.
-
Ontario, Kvebek, Nova Škotska i Nju Branzvik proglasile su federalnu uniju Kanada, koja je „Severno američkim zakonom“ britanskog parlamenta dobila status dominiona.
-
Rođena Käthe Kollwitz, njemačka likovna umjetnica.
-
Rođen princ Maksimilijan Badenski, njemački kancelar.
-
Kod engleskog grada Redhila švedski izumitelj dinamita, Alfred Nobel, prvi put demonstrirao svoj izum.
-
Rođen Žan-Batist Šarko, francuski naučnik i polarni istraživač.
-
Žozef Monije, francuski vrltar patentirao je u Parizu armirani beton.
-
Rođena Margaret Braun, američka humanistkinja i aktivistkinja.
-
Rođen Enrique Granados, španski pijanist i kompozitor.
-
U Zagrebu svečano otvorena Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
-
U pokušaju da stvori veliki balkanski savez protiv Otomanskog carstva, knez Srbije Mihailo Obrenović sklopio je ugovor sa Grcima.
-
Rođen Džon Golsvordi (engl. John Galsworthy), engleski romanopisac i dramaturg. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1932. godine.
-
Umro Majkl Faradej (engl. Michael Faradayengleski), fizičar i hemičar.
-
Rođen Umberto Giordano, talijanski skladatelj.
-
Umro Šarl Bodler (franc. Charles Pierre Baudelaire), francuski pjesnik i kritičar.
-
Rođen Walther Rathenau, njemački političar i industrijalac.
-
Rođen Pjer Bonar (franc. Pierre Bonnard), francuski slikar-simbolist.
-
Bitka kod Montane.
-
Rođena Marie Curie, francuska kemičarka i fizičarka poljskog porijekala.
-
Rođen Martin Davorin Krmpotić, hrvatski misionar u SAD.
-
Rođen Jozef Klemens Pilsudski poljski državnik, maršal.
-
Rođen Phan Bội Châu, vijetnamski aktivist.
-
Umro Jožef Košič slovenski pisac, pjesnik, etnolog, povjesničar i svećenik u Mađarskoj.