
Potpisivanjem ugovora u Minsteru okočan osmogodišnji rat Španije i Ujedinjenih Provincija Nizozemske. Španija u oktobru iste godine prinuđena da prizna nezavisnost Holandije, što je omogućilo ubrzan ekonomski i kulturni procvat nove države.


U Londonu zbog izdaje pogubljen engleski kralj Čarls I posle poraza njegovih snaga u građanskom ratu s republikanskim snagama Olivera Kromvela. Njegovo pogubljenje izazvalo ogorčenje i bes na evropskim dvorovima, a u Nizozemski i Španiji pobijeni diplomatski predstavnici Kromvelove države. Monarhija u Engleskoj obnovljena 1660.


Oliver Kromvel, lord-protektor Komonvelta Engleske, je ritualno pogubljen dve godine posle svoje smrti, na godišnjicu smrti kralja koga je on zbacio.


Poljsko-litvanska državna zajednica je ustupila Ruskom carstvu Kijev, Smolensk i deo Ukrajine istočno od Dnjepra po odredbama primirja iz Andrusova.



Grad Jerba Buena (engl. Yerba Buena) u Kaliforniji dobio naziv San Francisko (engl. San Francisco).


Nadvojvoda Rudolf, nasljednik austro-ugarskog prijestolja, pronađen mrtav u dvorcu Mayerling, zajedno s ljubavnicom Marijom Vetserom.


Trinaest funkcionera Komunističke partije SSSR osuđeno na smrt zbog navodnog učešća u zaveri Lava Trockog protiv vrha države.


Adolf Hitler je izjavio u Rajhstagu da Nemačka povlači svoj potpis sa Versajskog mirovnog ugovora.


Britansko ratno vazduhoplovstvo u Drugom svetskom ratu počelo prvo danonoćno bombardovanje Berlina.


Njemački brod "Wilhelm Gustloff" potonuo u Baltičkom moru - najveća pomorska katastrofa u zabilježenoj povijesti sa 7,000-9,000 žrtava.


U SSSR prvi put u istoriji kosmonautike uz pomoć jedne rakete lansirani sateliti u različite orbite, „Elektron 1“ i „Elektron 2“.


Papa Pavle VI sreo se s predsednikom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR Nikolajem Podgornim, prvim šefom sovjetske države koji je posetio Vatikan.


U Vijetnamskom ratu počela jednomesečna ofanziva nazvana „Tet“, pod komandom severnovijetnamskog generala Vo Ngujen Đapa, tokom koje su severnovijetnamske trupe i južnovijetnamski gerilci napali Sajgon i više od 100 drugih mesta u Južnom Vijetnamu.


Održan je poslednji javni nastup Bitlsa, na krovu njihove produkcijske kuće „Epl rekords“ u Londonu. Ovaj improvizovani koncert prekinula je policija.


Pakistan napustio Komonvelt u znak protesta zbog odluke Velike Britanije, Australije i Novog Zelanda da priznaju Bangladeš.



Britanski vojnici u Londonderiju, u Severnoj Irskoj, ubili 13 ljudi, učesnika zabranjenog marša za ljudska prava katolika. Taj sukob nazvan „Bloody Sunday“.


U jednom od najtežih napada tokom trogodišnje pobune islamskih ekstremista u Alžiru, u eksploziji automobila-bombe poginulo najmanje 20, a povređeno oko 60 ljudi.


Cijanid koji se izlio iz rumunskog rudnika Baja Mare u pritoke reke Tise, Lapoš i Samoš, a potom u Dunav, izazvao ekološku katastrofu. U rečni sliv ispušteno 120 tona cijanida i 20.000 tona taloga koji sadrži teške metale.



Microsoftna tržište pustio operativni sistem Windows Vista, posle više od pet godina od publikovanja prethodnog Windows operativnog sistema (Windows XP).


Hrvatska skijašica Zrinka Ljutić pobijedila je treći put u utrci Svjetskoga skijaškog kupa, pobijedivši u slalomu u Courchevelu.


Rođen Adelbert fon Šamiso (njem. Adelbert von Chamisso, franc. Louis Charles Adélaïde de Chamissot), njemački književnik i znanstvenik.



Rođen Frenklin Delano Rozevelt (engl. Franklin Delano Roosevelt), američki političar i državnik, 32. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.


Rođena Vanessa Redgrave, britanska glumica je višestruko nagrađivana engleska glumica, koja se smatra najpoznatijom i najuglednijom članicom porodice Redgrave, jedne od najznamenitijih glumačkih dinastija na svijetu.



Rođen Darko Rundek, hrvatski muzičar, pjesnik, reditelj i glumac, jedan od osnivača grupe „Haustor“.



Ubijen Mohandas Karamčad Gandi (devangari: मोहनदास करमचन्द गांधी, engl. Mohandas Karamchand Gandhi), indijski političar i državnik, borac za ljudska prava.



Umro Ferdinand Porše (njem. Ferdinand Porsche), austrijski automobilski inženjer, tvorac Folksvagen „bube“.


Umro Džon Bardin (engl. John Bardeen), američki naučnik, dobitnik dvije Nobelove nagrade za fiziku, 1956. i 1972. godine.
