
Francuski kralj Fransoa I sklopio je savez s turskim sultanom Sulejmanom I da bi se suprotstavio Habsburgovcima.



Janjičarske starešine, dahije, koje su 1801. uzurpirale vlast u Beogradskom pašaluku, počele „seču knezova“ u pokušaju da spreče pobunu srpskog naroda protiv janjičarskog zuluma. Na prevaru je uhvaćeno i pogubljeno oko 70 najuglednijih srpskih knezova, viđenih ljudi i sveštenih lica, među kojima Aleksa Nenadović, Ilija Birčanin, Hadži-Ruvim i Hadži-Đera. Taj događaj ubrzao izbijanje Prvog srpskog ustanka.


Prvi mormonski pioniri su započeli svoj egzoduz iz Novua u Ilinoisu na zapad prema dolini Solt Lejk.


Delegati šest odmetnutih američkih država su se u Montgomeriju obrazovali Konfederativne Američke Države.


Počeo je Filipinsko-američki rat kada je američki vojnik, koji je imao naređenje da drži pobunjenike podalje od logora svoje jedinice, pucao na filiponskog vojnika u Manili.


Japanska ratna mornarica je blokirala rusku dalekoistočnu luku Port Artur, što je označilo početak rusko-japanskog rata.


Adolf Hitler je preuzeo resor ministra rata nacističke Nemačke, a za šefa diplomatije je imenovao Joahima fon Ribentropa.


U mestu Jalta na Krimu sastali su se britanski premijer Čerčil, predsednik SAD Ruzvelt i sovjetski lider Staljin da bi se dogovorili o akcijama za završetak Drugog svetskog rata i planovima u posleratnom periodu. Smatra se da je na toj konferenciji dogovorena podela "sfera uticaja" tadašnjih svetskih sila, što je kasnije dovelo do hladnog rata između komunističkog Istoka i kapitalističkog Zapada.


USS Nautilus, prva podmornica na nuklearni pogon, zabilježila je svoju 60,000. nautičku milju, izjednačivši izdržljivost fikcijskog Nautilusa opisanog u pripovijetci Julesa Vernea 20,000 milja pod morem.


U Angoli je počeo ustanak protiv portugalske kolonijalne vlasti. Oslobodilački rat okončan je 1974., a u oktobru 1975. Angola je stekla nezavisnost.


Prilikom pada japanskog putničkog aviona "Boing 727" u Tokijski zaliv, poginula su 133 putnika i člana posade.


Počelo 7. svjetsko prvenstvo u biatlonu u muškoj konkurenciji, u njemačkom gradu Garmisch-Partenkirchen.


Velika Britanija i devet drugih zemalja priznalo je Istočni Pakistan kao nezavisnu državu Bangladeš -.


U oružanoj pobuni oboren je diktator Paragvaja Alfredo Štresner, koji je vladao 35 godina. U pobuni je poginulo više od 300 ljudi, uglavnom vojnika. Novi predsednik Paragvaja postao je general Andres Rodriges.


U terorističkom napadu iz zasede na autobus sa izraelskim turistima u Egiptu poginulo je devet turista i dva egipatska policajca, a 20 osoba je ranjeno.


Hugo Chávez predvodio pokušaj preuzimanja vlasti u Venecueli vojnim udarom. Poginulo je nekoliko stotina ljudi, puč je propao, a Chávez je zatvoren.



Preletom Danijela Borovića iz JNA Hrvatsko ratno zrakoplovstvo je dobilo na raspolaganje prvi nadzvučni borbeni avion: MIG-21bis.


Tokom bosanskog rata u sarajevskom predgrađu Dobrinja devet ljudi je poginulo i 15 ranjeno od artiljerijske granate. Među nastradalima, koji su čekali u redu za humanitarnu pomoć, bilo je i troje dece.


U zemljotresu koji je pogodio oblast Rustaka u severnoj avganistanskoj provinciji Tahar poginulo je najmanje 4.500 ljudi.


Formiranje nove austrijske koalicione vlade sa ekstremno desničarskom Slobodarskom strankom Jerga Hajdera izazvalo je proteste u Beču i drugim mestima u Austriji. Izraelski ambasador napustio je Beč, a Evropska unija je uvela političke sankcije Austriji.



Formirana državna zajednica Srbija i Crna Gora, zasnovana na ravnopravnosti dviju država članica, tj. države Srbije i države Crne Gore.


Nekoliko hiljada ljudi, ogorčeni zbog objavljivanja karikatura Muhameda u Danskim novinama, spalili su ambasade Danske i Norveške u Damasku, Siriji.


Danski premijer Anders Fogh Rasmusen obratio se putem arapske televizijske stanice Al-Arabija stanovnicima islamskih zemalja povodom spornih karikatura poslanika Muhameda koje su objavljene u jednim danskim novinama.


Rođen Pjer Karle de Šamblen de Marivo (franc. Pierre Carlet de Chamblain de Marivaux), francuski komediograf i romanopisac.


Rođen Andžej Tadeuš Bonaventura Košćuško (polj. Andrzej Tadeusz Bonawentura Kościuszko), poljsko-litavski vojskovođa.



Rođen Josip Juraj Štrosmajer (njem. Joseph Georg Strossmayer), biskup đakovačko-bosanski i srijemski (od 1849), političar, kulturni djelatnik i pisac.


Rođen Kliment Jefremovič Vorošilov (rus. Климе́нт Ефре́мович Вороши́лов), sovjetski vojni komandant i političar.



Rođen Veljko Petrović, književnik i istoričar umjetnosti, predsednik Matice srpske i Srpske književne zadruge, direktor Narodnog muzeja u Beogradu, akademik.



Rođen Vladimir-Vlado Dedijer, akademik, istoričar, publicista novinar i učesnik Narodnooslobodilačke borbe.


Rođen Borislav Pekić, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih i srpskih književnika u drugoj polovini 20. veka.


Rođena Marija Estela Martinez de Peron (šp. María Estela Martínez de Perón), predsednica Argentine od 1974. do 1976. godine.



Rođen Kenet Lejn Tompson (engl. Kenneth Lane Thompson), je američki pionir računarstva, istaknut u svojem radu na programskom jeziku B i razvijanju operativnog sistema UNIX.


Umro divizijar Crnogorske vojske, predsjednik vlade, vojni ministar i načelnik štaba Vrhovne komande Kraljevine Crne Gore, general-ađutant kralja Nikole, armijski general, član Vojnog savjeta i ađutant kralja Aleksandra I Karađorđevića u vojsci Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.


Umro Hendrik Anton Lorenc (hol. Hendrik Antoon Lorentz), holandski fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1902. godine.
