-
Tomaso Parentucelli postao je papa Nikola V.
-
U Toledu potpisan sporazum kojim je Španija priznala portugalsko osvajanje Maroka, a Portugalija se odrekla pretenzija prema Kanarskim ostrvima.
-
Ferdinand Magellan i njegova posada postali su prvi Europljani koji su stigli do Guama u Marijanskim otocima.
-
Njemački car Ferdinand II Habsburški, izdao Edikt o restituciji kojim je protestantskim knezovima naloženo da vrate katoličkoj crkvi sve posede zaplenjene od 1552. Ferdinand III opozvao je taj edikt Vestfalskim mirovnim ugovorom 1648.
-
Praizvedba opere Mjesečarka u Milanu.
-
Meksikanci, pod komandom generala Antonija Lopeza de Santa Ane, zauzeli američku tvrđavu Alamo u Teksasu. Tokom opsade koja je trajala 13 dana poginulo je svih 156 Teksašana, među kojima i legendarni Dejvi Kroket.
-
Praizvedba opere La Traviata u Veneciji.
-
Američki Vrhovni sud presudio je u slučaju Dreda Scotta, što je vodilo proglašavanju nekoliko ustavnih amandmana.
-
Knez Milan Obrenović Srbiju proglasio za kraljevinu, a sebe za kralja. Knez postao 1868. posle ubistva njegovog rođaka, kneza Mihaila, a vlast preuzeo od namjesnika 1872, s punoljetstvom.
-
Knez Milan Obrenović proglasio Srbiju kraljevinom, a sebe kraljem.
-
Bayer je registrirao aspirin kao zaštitni znak.
-
Osnovan fudbalski klub Real Madrid (šp. Real Madrid Club de Fútbol), najuspješniji fudbalski klub na svijetu u dvadesetom vijeku.
-
Italijanska vojska je prva upotrebila vazduhoplove u borbi, pošto su dva cepelina bombardovala turske vojnike ulogorene u Janzuru.
-
U Novom Sadu osnovan Fudbalski klub Vojvodina.
-
Drugi svjetski rat: Krunski savjet Kraljevine Jugoslavije, donio odluku da Jugoslavija pristupi Trojnom paktu, pod uslovom da joj Njemačka i Italija garantuju nepovredivost teritorije.
-
Poletevši iz vazduhoplovnih baza u Velikoj Britaniji, 658 američkih bombardera započeli su danonoćno bombardovanje Berlina.
-
Francuska priznala Vijetnam kao nezavisnu državu u okviru Indokineske federacije.
-
Radio Beograd prvi put emitovao humorističku emisiju "Veselo veče", koja je odmah postala jedna od najpopularnijih radio emisija.
-
Georgij Maljenkov je posle smrti Josifa Staljina postao sovjetski premijer i prvi sekretar Komunističke partije.
-
Bivše britanske kolonije Zlatna Obala i Togoland ujedinjene su u državu pod nazivom Gana, koja je stekla nezavisnost u okviru Komonvelta, čime je počeo talas dekolonizacije u Africi.
-
Francuska književnica belgijskog porijekla Margerit Jursenar postala prva žena član Francuske akademije.
-
Britanski trajekt M/S Herald of Free Enterprise prevrnuo se dok je napuštao luku u Zeebruggeu, Belgija, pri čemu je poginulo 193 ljudi.
-
"Mikelanđelo", jedan od najopasnijih kompjuterskih virusa, napao je hiljade kompjutera širom svijeta.
-
Pripadnici angolskog pobunjeničkog pokreta UNITA zauzeli su Huambo, drugi po veličini grad u Angoli, nakon dvomjesečnih borbi s vladinim snagama.
-
Posle nekoliko napada na pripadnike MUP i neuspešne akcije hvatanja Jašarija, policija opkolila Jašarijevu kuću u selu Donje Prekaze. Jašari je ubijen u sukobu, a poginulo je još oko 60 osoba, među kojima i žene i deca, čime je otpočeo Rat na Kosovu i Metohiji.
-
Na sjeveru Kambodže, uz granicu s Tajlandom, uhapšen Ta Mok, poslednji od vođa maoističkog gerilskog pokreta Crveni Kmeri.
-
Tokom hodočašća u Meku, u jurnjavi vernika su poginula 34 muslimanska hodočasnika.
-
Vlasti u Indiji uspostavile kontrolu nad zapadnom indijskom državom Gudžarat, nakon jednonedljenih sukoba Indusa i Muslimana u kome je poginulo 803 osobe, uključujući i 58 Indusa koji su živi izgorjeli u vozu kojeg je zapalila jedna muslimanska banda, što je i bio uzrok sukoba.
-
U udesu alžirskog putničkog aviona "Er Alžir" odmah po poletanju sa aerodroma Tamanraset (Alžir), poginule su 102 osobe.
-
Vladika vranjski Pahomije oslobođen optužbe za protivprirodni blud nad maloljetnim dječacima.
-
Na 78. dodeli Oskara nagradu Najbolji film dobio film Fatalna nesreća (Crash).
-
Rođen Ivan, vojvoda od Lancastera
-
Rođen Ivan II, kralj Kastilje.
-
Rođen Mikelanđelo Buonaroti (ital. Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni), italijanski genije umjetnosti.
-
Rođen Cyrano de Bergerac, francuski književnik.
-
Rođen Joseph von Fraunhofer, njemački fizičar i izumitelj.
-
Rođena Elizabeth Barrett Browning, engleska književnica.
-
Riđen Szymon Winawer, poljski šahist i šahovski teoretičar.
-
Rođen Georg Luger, austrijski pronalazač i izumitelj.
-
Rođen Alija Nametak, bosanskohercegovački pripovjedač, dramatičar i folklorist.
-
Rođen Bartul Čulić, hrvatski fudbalski golman.
-
Rođen Vjekoslav Luburić, bio je ustaški oficir i zapovednik sistema koncentracionih logora među kojima je najveći koncentracioni logor Jasenovac.
-
Rođen Đuro Basler, jugoslavenski i bosanskohercegovački istoričar, arheolog i konzervator.
-
Rođen Andrzej Wajda, poljski režiser.
-
Rođen Branko Pleša, glumac i reditelj, profesor Akademije umjetnosti u Novom Sadu.
-
Rođen Gabrijel Hose Garsija Markes (šp. Gabriel José García Márquez), kolumbijski pisac, novinar, izdavač i politički aktivista.
-
Rođen Lorin Maazel, američki dirigent, violinist i kompozitor.
-
Rođen Dušan Bulajić, pozorišni, filmski i TV glumac.
-
Rođena Valentina Vladimirovna Tereškova, sovjetska astronautkinja, prva žena u svemiru.
-
Rođen Radmilo Armenulić, teniser i teniski trener, selektor reprezentacije Srbije.
-
Rođen Miloš Jović, pjevač poznatiji pod imenom Leo Martin.
-
Rođena Kiri Te Kanawa, novozelandska sopranistica.
-
Rođena Kiki Dee, britanska pjevačica.
-
Rođena Snežana Savić, srpska glumica i pjevačica.
-
Rođen Harald Anton Schumacher, njemački fudbaler.
-
Rođen Nikica Cukrov, hrvatski fudbaler.
-
Rođen Zlatan Fazlić Fazla, bosanskohercegovački kantautor, pjevač i kompozitor.
-
Rođen Milenko Topić, srpski košarkaš i trener.
-
Rođen Šakil O'Nil (engl. Shaquille O'Neal), američki košarkaš.
-
Rođen Majkl Finli, američki košarkaš.
-
Rođen Stjepan Tomas, hrvatski fudbaler.
-
Rođen Šabani Nonda, kongoanski fudbaler.
-
Rođen Jorgos Karagunis, grčki fudbaler.
-
Rođen Vladislav Dragojlović, srpski košarkaš.
-
Rođen Tim Hauard, američki fudbaler.
-
Rođen Rodrigo Taddei, brazilski fudbaler.
-
Rođen Zlatan Muslimović, bosanskohercegovački fudbaler.
-
Rođen Ari, brazilski igrač malog fudbala.
-
Rođena Iva Visković, hrvatska glumica.
-
Rođena Marina Eraković, novozelandska teniserka srpskog porijekla.
-
Rođena Agnješka Roma Radvanska (polj. Agnieszka Roma Radwańska), poljska teniserka.
-
Rođen Marko Mamić, hrvatski rukometni reprezentativac.
-
Umrla Janja Praška, češka svetica.
-
Umro Pedro Arijas de Avila, španski konkistador.
-
Umro Ivan Bunić Vučić, hrvatski barokni pjesnik.
-
Umro Gotlib Vilhelm Dajmler, njemački inženjer.
-
Umrla Milena Pavlović-Barili, srpska slikarka.
-
Umrla Pearl S. Buck, pravo ime Pearl Comfort Sydenstricker, američka književnica.
-
Umrla Ajn Rand (engl. Ayn Rand), rusko-američki filozof i pisac.
-
Umro Krešimir Kovačević, hrvatski muzikolog i leksikograf.
-
Umrla Maria Vieira da Silva, portugalska likovna umjetnica.
-
Umrla Melina Merkuri (grč. Μελίνα Μερκούρη), grčka glumica, pjevačica i politička aktivistkinja.
-
Umro Tengiz Abuladze, gruzijski filmski reditelj, koji je živio i stvarao u SSSR-u.
-
Umro Žoržinjo Genl, brazilski plejboj.
-
Umrla Lucija Rudan, hrvatska pjesnikinja.
-
Umro Jean Baudrillard, francuski filozof.
-
Umro Dalibor Paulik, hrvatski teatrolog i kompozitor.
-
Umro Slobodan Petrović - Petar Slaj, baletski koreograf.
-
Umro Boris Komnenić, srpski glumac i prvak drame Narodnog pozorišta u Beogradu.