
Rimska vojska okupljena u Sirmijumu (današnja Sremska Mitrovica) proglasila za cara istočnog dela carstva Teodosija I.



U manastiru Žiča, na Bogojavljenje, krunisan je srpski kralj Stefan Dečanski Nemanjić, sin kralja Milutina. Tokom vladavine do 1331. pobedio je vojsku bosanskih feudalaca, Bugare kod Velbužda (1330) i osigurao prevlast nad Makedonijom. Zbacio ga je s prestola sin Dušan. Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima u zatočeništvu u Zvečanu. Podigao je manastir Visoki Dečani.


U Stogodišnjem ratu Francuske i Engleske grad Ruan predao se engleskom kralju Henriju V, koji je time okončao osvajanje Normandije.


U Holandiji je proglašena Batavijska republika, čime je zvanično okončano postojanje Nizozemske republike.


Na grčko ostrvo Krf u Jonskom moru počele da stižu prve jedinice srpske vojske posle povlačenja preko Albanije u Prvom svetskom ratu. Do aprila na Krf prebačeno oko 140.000 vojnika.



Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca u Srbiji i Crnoj Gori zamenila Julijanski kalendar Gregorijanskim, koji je u drugim delovima novostvorene države već bio u upotrebi. Srpska pravoslavna crkva zadržala Julijanski kalendar.


Vazduhoplovstvo generala Fransiska Franka bombardovalo, u Španskom građanskom ratu, Barselonu i Valensiju. Poginulo najmanje 700 ljudi.


Indira Gandi izabrana za šefa Vlade Indije, osam dana posle iznenadne smrti premijera Lala Bahadura Šastrija. Siiki-ekstremisti, pripadnici njenog ličnog obezbeđenja, ubili je 31. novembra 1984. ispred rezidencije u Nju Delhiju.



U Folksvagenovoj fabrici u Emdenu proizvedena poslednja “buba”, proizvodnja nastavljena u Južnoj Americi sve do 2003. godine.


Klaus Barbie, bivši šef Gestapoa u Lyonu i traženi nacistički ratni zločinac (nadimak "Mesar od Lyona"), uhapšen je u Boliviji, gdje je živio kao Klaus Altmann.


SAD ukinule ekonomske sankcije protiv Jugoslavije, čime su se stekli uslovi za obnavljanje ekonomskih veza dve zemlje, što je bila jedna od poslednjih naredbi tadašnjeg predsednika SAD Bila Klintona.


U padu slovačkog vojnog aviona Antonov An-24 u Mađarskoj na letu sa Kosova i Metohije poginulo su 42 osobe.


NASA lansirala najbržu svemirsku letelicu u okviru misije Novi horizonti, što je prva misija posvećena Plutonu.



Potpisivanjem ugovora o kupoprodaji, Telekom Srbija i zvanično postao većinski vlasnik Telekoma Srpska, sa 65% akcija državnog kapitala otkupljenih od Republike Srpske za 646 miliona evra.



Rođen Džejms Vat (engl. James Watt), škotski pronalazač i inženjer čija poboljšanja Njukomenove parne mašine predstavljaju fundamentalne promene koje su dovele do prve industrijske revolucije.


Rođen Ogist Kont (franc. Auguste Comte), francuski matematičar, filozof i mislilac, koji je prvi smislio riječ sociologija.



Rođen Pol Sezan (franc. Paul Cézanne), francuski slikar čije djelo predstavlja prelaz između impresionizma s kraja 19. vijeka i kubizma s početka 20. vijeka.



Rođen Milovan Glišić, srpski književnik, prevodilac i urednik. Neke od najpoznatijih njegovih djela su: Glava šećera, Posle devedeset godina, Prva brazda, Roga, Šilo za ognjilo i mnoge druge.


U Petrogradu rođen Georgije Aleksandrovič Ostrogorski (rus. Георгий Александрович Острогорский), dugogodišnji profesor vizantijske istorije na Beogradskom univerzitetu i osnivač Vizantološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti, jedno je od najvećih imena vizantologije u XX vijeku. U mnogobrojnim djelima proučavao sve vidove života Vizantije, a njegova „Istorija Vizantije“ prevedena na više svijetskih jezika.


Rođena Davorjanka Paunović Zdenka studentkinja, učesnica Narodnooslobodilačke borbe i nevenčana supruga Josipa Broza Tita.


Umro Zaharija Stefanović Orfelin, srpski pjesnik, istoričar, naučnik, bogoslov, izdavač, kartograf, kaligraf prevodilac, leksikograf i farmaceut.


Umro Pjer Žozef Prudon (franc. Pierre-Joseph Proudhon), francuski ekonomist, filozof i osnivač modernog anarhizma.



Ubijen Nikola Kalabić, komandant Gorske kraljeve garde Jugoslovenske vojske u Otadžbini i saradnik njemačkog okupatora tokom Drugog svjetskog rata.



Umro Jan Palah (češ. Jan Palach), češki student istorije i političke ekonomije na Karlovom fakultetu u Pragu. Nakon invazije pet zemalja Varšavskoga pakta na Čehoslovačku (1968.), Palach je 16.01.1969., usred Praga sam sebe zapalio i tako postao simbolom suvremene borbe Čeha i Slovaka za slobodu.


Umro srpski lekar i naučnik Aleksandar Kostić, autor prvih jugoslovenskih udžbenika „Osnove histologije“ i „Osnove embriologije“ i „Medicinskog rečnika“, prevedenog na više stranih jezika.
