 -
 
							
							 - 
							Švedska i Saksonija sklopile mir u Altrantštatu kojim se Švedska odrekla poljske krune i priznala poljskog kralja Stanislava Lešćinjskog.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Francuski inženjer Anri Žifar izveo prvi let dirižablom na parni pogon i preleteo 27 kilometara od Pariza do Trapa.
							 
							 -
 
							
							 - 
							U Beogradu osnovana Velika škola koja je imala Filozofski, Pravni i Tehnički fakultet, a nastava održavana u Kapetan-Mišinom zdanju. Škola prerasla u Beogradski univerzitet 1905, kada su otvoreni Medicinski, Bogoslovski i Poljoprivredni fakultet.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Francuska i Velika Britanija u Prvom svetskom ratu otvorile Solunski front na koji su upućene snage sa fronta u Galipolju.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Vlade 15 zemalja, među kojima i Vlada Kraljevine Jugoslavije u izbelištvu, potpisale na konferenciji u Londonu Atlantsku povelju. Povelju u osam tačaka 14. avgusta proklamovali predsednik SAD Ruzvelt i britanski premijer Čerčil kao politički program saveznika u borbi protiv Sila osovine u Drugom svetskom ratu. Taj dokument kasnije poslužio kao osnova Povelje Ujedinjenih nacija.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Partizani u Drugom svetskom ratu zauzeli Užice, potom sedište Užičke republike i Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavije do 30. novembra 1941, kada su ga ponovo zauzeli Nemci.
							 
							 
							
								 -
 
							
							 - 
							U Njuport (engl. Newport) porinut Enterprajz (CVN-65) (engl. USS Enterprise (CVN-65)), prvi američki nosač aviona na atomski pogon.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Britanska je vlada protjerala 90 sovjetskih diplomata zbog navodne špijunaže. Moskva je zauzvrat 8. listopada uskratila dozvole za boravak sedamnaestorici britanskih diplomata.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Švicarci su izglasali osnivanje kantona Jura francuskoga govornog područja koji se odvojio od kantona Bern. To je u Švicarskoj bila prva teritorijalna promjena od 1848. godine.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Beogradski list „Večernje novosti“ objavio Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti, koji je potom dobio medijski tretman srpskog nacionalnog programa i izazvao žestoke kritike u Srbiji i drugim republikama bivše Jugoslavije, naročito u Hrvatskoj.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Na Olimpijskim igrama u Seulu kanadski sprinter Ben Džonson postavio svetski rekord u trci na 100 metara, 9,79 sekindi. Šest dana kasnije utvrđeno da je bio pod uticajem dopinga, rezultat poništen, a Džonsonu oduzeta zlatna medalja.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Predsednik Zapadne Nemačke Rihard fon Vajczeker potpisao sporazum kojim će 3. oktobra 1990. dve nemačke države ponovo biti ujedinjene.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Kralj Norodom Sihanuk ponovo preuzeo kambodžanski presto i potpisao nov Ustav prema kome je Kambodža postala ustavna monarhija. 1970. Sihanuk oboren sa vlasti u državnom udaru desničara Lon Nola, a Kambodža proglašena republikom.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Dan posle poziva UN jugoslovenskoj vladi i kosovskim Albancima da prekinu sukobe i nasilje na Kosovu Savet NATO odobrio izdavanje Akta upozorenja za ograničenu akciju iz vazduha i za „fazne vazdušne operacije“ na Kosovu.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Vladimiro Montesinos, šef tajne službe za bezbednost peruanskog predsednika Alberta Fudžimorija, napustio Peru u jeku političke krize koja je vodila novim izborim i zatražio politički azil u Panami.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Pobedom udružene opozicije na izborima u Srbiji i Jugoslaviji završena vladavina Slobodana Miloševića. Ne želeći da prihvati poraz, dotada vladajuća Socijalistička partija Srbije i njen lider Milošević izazvali postizbornu krizu koja je okončana 5. oktobra posle masovnih protesta širom Srbije, a nov predsednik Jugoslavije postao Vojislav Koštunica, lider Demokratske stranke Srbije i predsednički kandidat DOS.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Rođen Albreht fon Valenštajn (češ. Albrecht Václav Eusebius z Valdštejna), češki vojskovođa i političar, koji je bio komandant carske vojske tokom dijela Tridesetogodišnjeg rata.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Rođen Grigorij Aleksandrovič, knez Potemkin-Tavričeski (rus. Григо́рий Алекса́ндрович Потёмкин, князь Потёмкин-Таври́ческий), ruski vojskovođa.
							 
							 
							
								 -
 
							
							 - 
							Umro Stefan Prvovenčani, srpski srednjovjekovni vladar (1196–1227) i prvi krunisani kralj među Nemanjićima, zbog čega je nazvan Prvovenčani.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Umro eofrastus Filipus Aureolus Bombastus fon Hoenajm (njem. Theophrastus Philippus Aureolus Bombastus von Hohenheim), švajcarski alhemičar, fizičar, astrolog i okultista.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Umro Pedro I od Brazila ili Pedro IV, kralj Portugalije i Algarva (port. Dom Pedro Primeiro) portugalski kralj i prvi car Brazila.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Umro Nils Riberg Finsen (engl. Niels Ryberg Finsen), farski ljekar i naučnik islandskog porijekla.
							 
							 -
 
							
							 - 
							Umro Petar Karl Faberže (njem. Peter Carl Fabergé) poznat i kao Karl Gustavovič Faberže (rus. Karl Gustavovič Faberže), ruski juvelir najpoznatiji po uskršnjim Faberžeovim jajima, napravljenim po uzoru na davnašnja uskršnja jaja, koja je pravio od plemenitih metala i dragog kamenja.
							 
							 Na današnji dan
Na današnji dan
				 
							 
							 
							 
							 
							 
							 
							 
							 
							 
							 
							 
							 
							 
							