
Portugalski moreplovac Pedro Alvarez Kabral krenuo iz Lisabona na put u Portugalski. Promenivši dotad poznatu rutu, udaljio se od afričke obale u pravcu zapada, prema Južnoj Americi i tako otkrio današnji Brazil, proglasivši ga portugalskom kolonijom. Iste godine brazilsku obalu otkrio Španjolac Vićente Pinson.


U Beogradu otvorena prva čitaonica u Srbiji, nazvana Srpsko čitalište, kasnije Čitalište beogradsko.



U Njujorku 15.000 žena marširalo kroz grad tražeći kraće radno vreme, bolju platu i uslove za rad.



U Kopenhagenu održana Druga konferencija žena - socijalista, na inicijativu njemačke revolucionarke Klare Cetkin. Na toj konferenciji ustanovljen praznik, Dan žena, u znak sjećanja na demonstracije žena u Čikagu 8.3.1909.


Februarska revolucija, narod Rusije diže revoluciju protiv cara Nikole II. na vlast dolazi privremena vlada na čelu sa Aleksandrom Fjodorovičem Kerenskim.


Francuske trupe ušle u Düsseldorf i druge gradove u Ruru pošto Njemačka nije isplatila ratnu štetu, što je bila obavezna prema Versajskom mirovnom ugovoru, potpisanom poslje Prvog svjetskog rata.


U Zagrebu obješen Alija Alijagić, koji je 1921. u Delnicama izvršio atentat na ministra unutrašnjih poslova Jugoslavije Milorada Draškovića, tvorca Obznane, Vladine uredbe kojom je zabranjen rad Komunističke partije Jugoslavije.


Japanske trupe u Drugom svjetskom ratu zauzele glavni grad Burme Rangun, dan pošto su grad napustili Britanci.


Predsednik Francuske Vensan Oriol i bivši car Bao Daj su potpisali Jelisejske odredbe, čime je Vijetnamu data nezavisnost od Francuske i stvorena je Država Vijentam kao protivteža Demokratskoj Republici Vijetnam predvođenoj Vijetminom.


Sovjetski maršal Kliment Vorošilov objavio da je SSSR u septembru 1949. isprobao atomsku bombu, u vreme kada se smatralo da su SAD jedina država koja posjeduje nuklearno naoružanje.


Baas partija je došla na vlast u Siriji nakon državnog udara koji su izveli oficiri sirijske vojske.


U Južni Vijetnam se iskrcalo 3.500 američkih marinaca, čime je počelo masovno uključenje kopnenih trupa SAD u Vijetnamski rat. Početkom 1968. broj američkih trupa u Južnom Vijetnamu popeo se na 525.000.



U Medison skver gardenu Džo Frejzer je savladao Mohameda Alija u borbi koja će biti nazvana borba vijeka.


U eksploziji automobila-bombe, koju su podmetnuli pripadnici IRA-e ispred zgrade glavnog londonskog suda i sedišta Skotland jarda u Londonu, poginula jedna osoba, ranjeno 238.


Uz posredovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta iz logora u Bosni i Hercegovini pušteno 5.540 zarobljenika zatočenih tokom bosanskog rata. Prema saznanjima te organizacije, ostalo zatočeno 3.100 zarobljenika u srpskim, hrvatskim i muslimanskim logorima.


Više od 100 intelektualaca iz celog sveta potpisalo Apel svim evropskim vladama i Ujedinjenim nacijama zahtijevajući da spreče masakre u Bosni i teritoriji SFRJ i da Jugoslavija preda teško naoružanje UN. Zatraženo da, ako vlasti Jugoslavije to odbiju, njeno naoružanje bude uništeno bombardovanjem iz vazduha, maksimalno štedeći ljudske živote.


Vojska Šri Lanke, u brzoj operaciji, zauzela više od 500 kvadratnih kilometara teritorije na sjeveru zemlje, koja je bila pod kontrolom separatističke gerilske grupe Tamilski tigrovi. U sukobima separatista i Vladinih snaga od 1983. poginulo oko 57.000 ljudi.


NATO odobrio ulazak jugoslovenskih vojno-policijskih snaga u prvi sektor Kopnene zone bezbjednosti na administrativnoj granici Srbije i Kosova. Kopnena tona bezbednosti uspostavljena na osnovu Kumanovskog sporazuma, koji su u junu 1999. potpisali NATO i Vojska Jugoslavije po završetku vazdušnih udara NATO na Jugoslaviju. Jugoslovenske snage ušle u prvi sektor 14.3.2001.


Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu formirao poseban tim za istragu zločina takozvane Oslobodilačke vojske Kosova. Prve optužnice protiv Albanaca sa Kosova podignute u drugom mjesecu 2003.


Tribunal u Hagu otpečatio optužnice protiv hrvatskih generala Mladena Markača i Ivana Čermaka, koje ih terete za zločine nad srpskim civilima u Kninskoj krajini tokom vojne akcije "Oluja", u avgustu 1995. i izmenjenu optužnicu protiv haškog optuženika generala Ante Gotovine. Tri dana kasnije Markač i Čermak se predali sudu.


Rođen Karl Filip Emanuel Bah (njem. Carl Philipp Emanuel Bach), njemački kompozitor iz čuvene muzičke porodice Bah.


Rođen Sima Lozanić srpski hemičar, predsednik Srpske kraljevske akademije i prvi rektor Beogradskog univerziteta.



Rođen Oto Han (njem. Otto Hahn), njemački hemičar i nuklearni fizičar. Dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1944.



Rođen Vladimir Bakarić, hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, neformalni gubernator Hrvatske, koji je punih 40 godina bio najmoćniji političar u Hrvatskoj.


Rođena Ebe Marija Kamargo (port. Hebe Maria Camargo), brazilska televizijska voditeljka, glumica i pjevačica.



Umro Grof Ferdinand fon Cepelin (njem. Ferdinand von Zeppelin), njemački poduzetnik i konstruktor istoimene leteće mašine.



Umro Hose Raul Kapablanka (šp. José Raúl Capablanca), kubanski šahista i svjetski prvak u šahu od 1921-1927.
