

Vandali upali u Rim i započeli dvonedeljnu pljačku koja će docnije poslužiti kao osnova termina vandalizam.


Američki Kongres priznao je državljanstvo Indijancima, starosedeocima na teritoriji na kojoj su stvorene SAD.


Italijani su se na referendumu izjasnili za republiku i time odbacili monarhiju Savojske dinastije.



Jugoslovenski i sovjetski lider Josip Broz Tito i Nikita Hruščov potpisali su Beogradsku deklaraciju kojom su normalizovani odnosi Jugoslavije i SSSR.



Američki vasionski brod "Surveyor 1" izveo je prvo uspešno meko spuštanje na mesec i počeo da šalje prve slike mesečeve površine.


Protesti studenata u Zapadnom Berlinu protiv posete persijskog šaha tokom kojih je policija ubila studenta Benoa Onezorga. Njegova smrt imala je za posledicu stvaranje terorističkog pokreta Pokret 2. jun.


U sudaru australijskog nosača aviona "Melburn" i američkog razarača "USS Frenk E. Evans" u Južnokineskom moru poginula su 74 američka mornara.


SSSR je sa satelita u zemljinoj orbiti lansirao novu vasionsku sondu za istraživanje planete Venere.


Na prvim slobodnim izborima u Burundiju Melhior Ndadaje pobedio je vojnog predsednika Pjera Bujoju, čime je u toj afričkoj zemlji prvi put šef države postao pripadnik većinskog plemena Hutu.


Timothy McVeigh proglašen je krivim za podmetanje bombe u federalnu zgradu u Oklahoma Sitiju 1995, kada je poginulo 168 ljudi.


Srpska policija u Beogradu presrela je i pretukla studente koji su krenuli prema zgradi vlade Srbije da izraze protest zbog novog Zakona o univerzitetu.


Žene Japana izborile su se za upotrebu pilula za kontracepciju, tri decenije nakon što se pilula pojavila na Zapadu.


Glavni tužilac Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu Karla del Ponte izjavila je u Savetu bezbednosti UN da nema osnova za pokretanje istrage o eventualnim ratnim zločinima NATO-a tokom bombardovanja SR Jugoslavije 1999.


Kolumbijska vlada i pobunjenici, pripadnici levičarskog FARC pokreta, potpisali sporazum kojim je dozvoljena prva razmena zatvorenika u 37 godina dugom ratu.



Rođen Donasjen Alfons Fransoa (franc. Donatien Alphonse François), poznatiji kao Markiz de Sad (franc. marquis de Sade), francuski aristokrata i književnik. U svoje vrijeme je bio poznat po seksualnim skandalima, a kasnije po opisima specifičnih seksualnih fantazija kao i mračnim stranama ljudske ličnosti.



Rođen američki sportista i filmski glumac Džoni Vajsmiler (engl. Johnny Weissmuller), pravo ime Peter Johan Vajsmiler (njem. Peter Johann Weissmüller), prvi čovek koji je preplivao 100 metara za manje od minut, tumač naslovnih uloga u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dve 1928.



Rođen Marko Todorović, srpski i jugoslovenski glumac. Slavu je stekao ulogom Milana Todorovića u serijalu „Lude godine“. U nekoliko partizanskih filmova igrao je ulogu Josipa Broza Tita.



Umro Andres Segovia, španski gitarist, najveći majstor tog instrumenta u 20. vijeku, jedan od prvih gitarista koji je tehniku gitare prilagodio polifoničnim djelima.
