-
Rimski car Konstancije II imenuje svog brata od strica Konstancija Gala za svog savladara cezara i povera mu kontrolu nad istočnim delom Carstva.
-
Bitka kod Orhomena: Odmetnuta plaćenička Katalanska kompanija odnosi pobedu nad Volterom V Brijenskim i preuzima latinsko Atinsko vojvodstvo.
-
Kristofor Kolumbo vratio se u Španjolsku nakon prvog putovanja u Ameriku.
-
Sultan Sulejman I Veličanstveni naredio ubistvo svog velikog vezira i najboljeg prijatelja Ibrahim-pašu.
-
Francuski moreplovac i istraživač Samuel de Champlain isplovio prema Novom svetu. 1608. osnovao grad Kvebek i organizovao francusku kolonizaciju Kanade.
-
Kongres SAD doneo odluku o ukidanju zavisnosti od britanske krune. Nezavisnost proglašena 4.7.1776.
-
U Pešti je izbila Mađarska revolucija
-
Istorija kriketa: kriketaši koji su predstavljali Englesku i Australiju igrali su prvi probni meč na Melbourne Cricket Groundu.
-
Beograd dobio prvu "telefonsku stanicu", sedam godina pošto je izumljen telefon, a prvi telefonski razgovor su vodili ministar vojni i kapetan palilulske žandarmerijske stanice. Koncesije za uvođenje telefona u Srbiji 1882. dobio Panta Mihajlović, prijatelj Nikole Tesle.
-
Počelo peto službeno Svjetsko prvenstvo u šahu 1894. između Steinitza i Laskera.
-
Charles Rolls i Henry Royce osnovali su automobilsku industrijsku kompaniju Rolls-Royce.
-
U Finskoj žene prvi put izabrane u Parlament.
-
Ruski car Nikola II. prisiljen je abdicirati u Februarskoj revoluciji, čime je završena tristoljetna vlast loze Romanov.
-
Egipatski sultan uzeo titulu kralja kao Fahd I.
-
Prva centralna banka krvi, u kojoj je krv za transfuziju čuvana zamrzavanjem, osnovana u bolnici u Čikagu.
-
Pošto je, pod pretnjom napada i uništenja Praga, predsednik Emil Haha u Berlinu potpisao akt o predaji zemlje Trećem rajhu, njemačke trupe okupirale Češku. Slovačka i Moravska proglašene nemačkim protektoratima.
-
Nastala Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.
-
Registrovan prvi sajt sa .com domenom. Registraciju obavila je kompanija iz Masačusetsa koja se bavi prodajom računara. Ime kompanije je Symbolics, pa je tako prvi zvanični registrovani domen bio Symbolics.com.
-
Predsednik Predsedništva Jugoslavije i predstavnik Srbije u tom telu Borisav Jović podneo ostavku jer je Predsedništvo odbilo da objavi vanredno stanje u zemlji posle demonstracija 9. marta.
-
U naselju Bošnjačka mahala u severnom delu Kosovske Mitrovice došlo do žestokih sukoba srpskih stanovnika i pripadnika Kfora koji su uspostavljali bezbednosnu zonu u tom gradu podeljenom na albanski i srpski deo.
-
Sukob naoružanih albanskih ekstremista i makedonskih snaga bezbednosti eskalirao kada su se borbe prvi put prenele iz raštrkanih naselja duž granice s Kosovom u predgrađe Tetova, drugog po veličini makedonskog grada.
-
Na stotine hiljada ljudi na ulicama Tokija, Bejruta, Pariza, Vašingtona i u drugim gradovima širom sveta demonstriralo protiv rata u Iraku.
-
U Beogradu sahranjen premijer Srbije Zoran Đinđić, ubijen u atentatu tri dana ranije.
-
Odlukom međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini Pedija Ešdauna Mostar ponovo postao jedinstven grad.
-
Telo Slobodana Miloševića dopremljeno u Beograd.
-
Rođen Francesco Durante, italijanski kompozitor.
-
Rođen Andrew Jackson, američki vojskovođa, političar i državnik.
-
Rođen John Snow, britanski liječnik.
-
Rođen Dimitrije Avramović, srpski slikar i pisac.
-
Rođen Paul Hajze (njem. Paul Johann Ludwig von Heyse), njemački književnik. Godine 1910. dobitnik je Nobelove nagrade za književnost.
-
Rođen Emil Adolf von Behring, njemački liječnik i nobelovac.
-
Rođen Sergej Mironovič Kostrikov, ruski revolucionar.
-
Rođen Vilmos Aba-Novák, mađarski slikar i grafičar.
-
Rođen Lazo M. Kostić, statističar, pravnik, istoričar, publicista i profesor Beogradskog univerziteta.
-
Rođen Milutin Radovanović, srpski biolog.
-
Rođena Zarah Leander, švedska glumica.
-
Rođen Mladen Stahuljak, hrvatski kompozitor i dirigent.
-
Rođen Venko Markovski, makedonski pisac.
-
Rođen Riza Sapunxhiu, jugoslavenski i kosovski političar.
-
Rođen Žores Ivanovič Alferov (rus. Жоре́с Ива́нович Алфёров), ruski fizičar, nobelovac.
-
Rođen Đorđe Kisić, bosanskohercegovački muzičar.
-
Rođen Čedomir Popov, istoričar, počasni predsednik Matice srpske, akademik.
-
Rođen Dušan Golumbovski, srpski glumac.
-
Rođen Muhidin Šarić, bosanskohercegovački pjesnik i dramski pisac.
-
Rođen Ivan Ćurković, fudbalski golman, reprezentativac, sportski radnik, predsednik Olimpijskog komiteta Srbije i Crne Gore i OK Srbije, vitez Legije časti.
-
Rođen Ry Cooder, američki gitarist.
-
Rođen David Albahari, jugoslavenski i srpski književnik.
-
Rođen Sérgio Vieira de Mello, brazilski diplomat.
-
Rođena Jasna Zlokić, hrvatska pjevačica.
-
Rođena Ljiljana Bogojević, hrvatska glumica.
-
Rođena Sabrina Salerno, italijanska disco-zvijezda.
-
Rođen Zdeslav Vrdoljak, hrvatski vaterpolist.
-
Rođena Nina Violić, hrvatska glumica.
-
Rođen Dmitrij Sautin, ruski skakač u vodu.
-
Rođena Eva Longorija (engl. Eva Longoria), američka TV-glumica.
-
Rođen Veselin Topalov (bug. Веселин Топалов), bugarski šahist.
-
Rođen Will.i.am., američki muzičar i producent.
-
Rođena Monika Leskovar, hrvatska violončelistica.
-
Rođena Dragana Cvijić, srpska rukometašica.
-
Rođen Najdžel Ejmos, bocvanski atletičar.
-
Rimskog vojskovođu Julija Cezara izboli su na smrt Marko Junije Brut i nekoliko drugih rimskih senatora.
-
Umro Cao Cao, kineski vojskovođa, državnik i pjesnik.
-
Umro Odoakar, varvarski vojskovođa koji je 476. svrgnuo poslednjeg zapadnorimskog cara.
-
Poginuo Sandalj Hranić Kosača, bosanski velmoža iz roda Kosače.
-
Umro Ibrahim-paša Paržanin, veliki vezir Osmanskog Carstva.
-
Umro Luiđi Bokerini (ital. Luigi Boccerini), italijanski kompozitor.
-
Umro Clemens Maria Hofbauer, austrijski sveštenik, misonar i svetac.
-
Umro Lukijan Mušicki, književnik, profesor bogoslovije, arhimandrit manastira Šišatovac.
-
Umro Luigi Cherubini, talijanski kompozitor.
-
Umro Giuseppe Caspar Mezzofanti, italijanski kardinal te čuveni lingvist i hiperpoliglot.
-
Umro Henri Besemer, engleski inženjer.
-
Umro Nikolaj Ivanovič Buharin, sovjetski političar i publicista.
-
Umro Alexej von Jawlensky, njemački slikar ruskog porijekla.
-
Umro Moša Pijade, srpski slikar, novinar i revolucionar jevrejskog porijekla.
-
Umro Lester Willis Young, američki jazz saksofonist i klarinist.
-
Umro Artur Kompton, američki fizičar.
-
Umro Aristotel Onazis (grč. Αριστοτέλης Ωνάσης), grčki brodovlasnik.
-
Umrla Rebeka Vest, engleska književnica.
-
Umro Miodrag Bulatović, srpski pisac.
-
Umro Veljko Korać, srpski filozof.
-
Umor Edo Kovačević, hrvatski slikar.
-
Umro Victor Vasarely, francuski slikar i grafičar mađarskog porijekla.
-
Umro Bendžamin Spok, američki ljekar, pedijatar.
-
Umro Mato Dujmov, bunjevački kulturni pregalnik i pisac jednočinki.
-
Sveti sveštenomučenik Teodot, episkop kirinijski, na ostrvu Kipru.
-
Sveti mučenik Troadije i ostali s njim.
-
Četiri stotine i četrdeset mučenika.
-
Sveti prepodobni Agaton.
-
Sveta mučenica Evtalija.
-
Sveti mučenik Isahije senator.
-
Sveti ispovednik Koint čudotvorac.
-
Sveti Arsenije, episkop Tverski.
-
Sveti mučenici Andronik i Atanasije.
-
Sveti apostol Parmen, jedan od sedam đakona.
-
Sveti prepodobni Sava i Varsanofije Tverski.
-
Sveti prepodobni Savatije i Efrosin Tverski.