

Gaj Julije Cezar izgovorio „Kocka je bačena“ i prešao reku Rubikon, po jednoj varijanti današnja rečica Fiumicino u gornjoj Italiji, po drugoj Pisatelo kod Ravene, granica između Italije i Galije, što je označilo novo razdoblje u istoriji Rimskog carstva, počeo građanski rat protiv Pompeja i Senata koji je završen uvođenjem Cezarove diktature. Pripadnici republikanske opozicije ubili Cezara 44. pne.


Na državnom saboru u Nirnbergu prihvaćen glavni deo Zlatne bule cara Karla IV, velikog ustavnog zakona nemačke carevine, koji je u svojim osnovama trajao do 1806.


Uz drugi broj Novina Horvatzkih (Narodne novine), izlazi i njihov književni prilog: Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka.


Počeo hercegovačko-bokeljski ustanak Srba i muslimana protiv Austro-Ugarske, kao odgovor na uvođenja zakona o vojnoj obavezi i regrutovanja. Ustanak, koji je potajno podržala Crna Gora, ugušen posle nekoliko meseci.


U Ženevi izabrano veće Lige naroda koje su činili Francuska, Italija, Japan, Velika Britanija. Kasnije članice Veća postale Nemačka i SSSR. Zbog političkog neuspeha Liga naroda prestala da postoji 1939, mada je formalno ukinuta 1946, kada je u Londonu održana prva sednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.


Artur Grifit postao prvi predsednik Irske posle sticanja nezavisnosti te zemlje od Velike Britanije.


U Nemačkoj pogubljen Marinus van der Lube pošto je proglašen krivim za paljenje Rajhstaga 27. februara 1933.


Izrael pustio iz zatvora stotine Palestinaca nekoliko dana uoči prvih palestinskih nacionalnih izbora u Gazi i na Zapadnoj obali.


Arnoldo Aleman postao predsednik Nikaragve u prvoj demokratskoj i mirnoj smeni vlasti u modernoj istoriji te zemlje.


Tokom antivladinih protesta u Sofiji demonstranti probili policijski kordon, upali u zgradu Parlamenta i demolirali je.



Bivša predsednica Republike Srpske Biljana Plavšić predala se Međunarodnom sudu u Hagu pred kojim je optužena za genocid i druge zločine počinjene 1991. i 1992. tokom rata u Bosni. Uz garancije Vlade Srbije u septembru puštena da se brani sa slobode, a u oktobru 2002. priznala krivicu.


Rođen Dobriša Cesarić, hrvatski pjesnik, čija lirika, zbog jednostavnosti i jasnoće, uživa veliku popularnost u širokim čitalačkim krugovima.


Rođen Flaminio Bertoni (ital. Flaminio Bertoni), italijanski automobilski dizajner, vajar i arhitekta, konstruktor Ajkule i Spačeka.


Rođen Rato Dugonjić, pravnik, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR BiH, junak socijalističkog rada i narodni heroj.



Rođen Ser Roderik Dejvid "Rod" Stjuart (engl. Ser Roderick David "Rod" Stewart), britanski pjevač.


Rođena Linda Suzan Boreman (engl. Linda Susan Boreman), poznatija pod svojim umetničkim imenom Linda Lavlejs (engl. Linda Lovelace), američka porno-glumica.



Rođena Alisa Marić, srpska šahistkinja šahovski velemajstor i bivši ministar sporta i omladine u Vladi Srbije.



Umro Karl fon Line (šved. Carl von Linné), švedski naučnik, jedan od najvećih deskriptivnih botaničara svih vremena.



Umro Vilijam Frederik Kodi (engl. William Frederick Cody), poznat kao Bufalo Bil (engl. Buffalo Bill), jahač „Pony Expressa“.


Umro Konstantin Jozef Jireček (češ. Konstantin Josef Jireček), češki istoričar i univerzitetski profesor. Svoj rad je posvetio izučavanju do tada malo poznate prošlosti balkanskih država i naroda, naročito Bugara i Srba.


Umrla Gabrijela Mistral (šp. Gabriela Mistral) pravim imenom Lucila de María del Perpetuo Socorro Godoy Alcayaga, čileanska književnica.


Umrla Gabrijela Bonur „Koko“ Šanel (franc. Gabrielle Bonheur "Coco" Chanel), francuska dizajnerica.



Umro Dejvid Boui (engl. David Bowie), rođen je kao Dejvid Robert Hejvord-Džouns (engl. David Robert Hayward-Jones), veoma poznat britanski rok muzičar.
