-
Trajan postao rimski car nakon smrti cara Nerve.
-
Zemljotres je uništio veliki deo Carigradskih zidina.
-
Alijinom smrću okončan je Rašidunski halifat.
-
Dubrovačka Republika zabranila trgovinu robljem na svom području.
-
Osnovan je Univerzitet Džordžije, prvi državni univerzitet u SAD.
-
Na skupštini u Epidauru grčki ustanici proglasili nezavisnost Grčke, koju je Turska priznala 1829.
-
Američki kongres je odobrio stvaranje Indijanske teritorije (u današnjoj Oklahomi), otvorivši put preseljavanju Indijanaca u istočnom delu SAD kroz Put suza.
-
Španija priznala nezavisnost Perua.
-
Osnovan je National Geographic Society, izdavač časopisa National Geographic.
-
U Mariboru je ubijeno je 13 a ranjeno 60 nenaoružanih građana nemačke nacionalnosti u događaju poznatom kao Mariborska krvava nedelja.
-
Vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca potpisala u Rimu pakt o prijateljstvu i saradnji sa Italijom i sporazum kojim je Rijeka predata Italiji.
-
Škotski pronalazač John Logie Baird u Londonu prvi put javno demonstrirao televiziju.
-
Počinje Igmanski marš, jedna od najslavnijih epizoda NOB-a.
-
Avijacija SAD izvršila, u Drugom svetskom ratu, prvi napad na Nemačku celodnevnim bombardovanjem ratne luke Vilhelmšafen.
-
Sovjetske jedinice oslobodile Aušvic, nacistički koncentracioni logor u Drugom svetskom ratu u kom je ubijeno milion i po ljudi, među kojima više od milion Jevreja. Taj datum obeležava se u Evropi kao Dan holokausta.
-
Započela su nuklearna testiranja na Nevada Test Siteu s bombom od jedne kilotone bačenom na Frenchman Flats.
-
Francuska uspostavila diplomatske odnose s Narodnom Republikom Kinom.
-
Tokom proba za let na Mesec u bazi Cape Canaveral tri američka astronauta poginula u kapsuli svemirskog broda „Apolo 1“ u kom je izbio požar.
-
Predstavnici 60 zemalja potpisali sporazum o zabrani upotrebe oružja za masovno uništavanje u svemiru.
-
Potpisivanjem mirovnog ugovora u Parizu završen Vijetnamski rat i okončano vojno angažovanje SAD u toj zemlji. Glavni pregovarači, državni sekretar SAD Henri Kisindžer i severnovijetnamski ministar Le Duk To, dobili iste godine Nobelovu nagradu za mir.
-
Uz pomoć zvaničnika kanadske vlade, šestoro američkih diplomata koji su izbegli zatvaranje u iranskoj talačkoj krizi je pobeglo u Cirih.
-
Najmanje 500 ljudi poginulo na indonežanskom feribotu „Tampomas II“ koji je posle požara potonuo u Javanskom moru.
-
Američka avijacija u Zalivskom ratu počela masovno bombardovanje drugog po veličini iračkog grada Basre.
-
Poslanici Sobranja izabrali Kiru Gligorova za predsednika Makedonije.
-
U Nju Delhiju policija upotrebila suzavac da rastera pobunjene Hinduse koji su napali džamiju i muslimane koji su napali hinduski hram i tom prilikom spalili na desetine radnji.
-
Srđan Aleksić preminuo od udaraca četvorice pripadnika VRS, dok je pokušao zaštititi Alena Glavovića.
-
U Nigeru vojnim udarom oboren prvi demokratski izabran predsednik Mahamane Osman.
-
Uoči Svetosavske litije, u kojoj je te godine učestvovalo više od 100.000 ljudi, povukao se policijski kordon u Kolarčevoj ulici u centru Beograda. Policija i demonstranti stajali neprekidno sedam dana jedni spram drugih tokom protesta zbog falsifikovanja lokalnih izbora u Srbiji u novembru 1996. Demonstranti bučno proslavili završetak akcije „kordonom na kordon“ i krenuli u protestnu šetnju ulicama Beograda.
-
Evropska unija i NATO izrazili zabrinutost zbog zaoštravanja situacije na Kosovu, gde su učestali sukobi naoružanih Albanaca i srpskih snaga bezbednosti.
-
Beogradska kancelarija Komesarijata Ujedinjneih nacija za izbeglice saopštila da u 98 sela u centralnom i zapadnom Kosovu više nema srpskog stanovništva.
-
U seriji eksplozija u vojnom skladištu u Lagosu i požaru izazvanom eksplozijama poginulo više od 1.000 ljudi.
-
Surčinski aerodrom u Beogradu je preimenovan u Aerodrom Nikole Tesle.
-
Charles, princ od Walesa postao najdugovječnijim nasljednikom trona u britanskoj povijesti. Titulu prijestolonasljednika dobio je na današnji dan 1969. godine.
-
Rođen Abbas I, perzijski šah.
-
Rođen Richard Bentley, engleski klasični filolog i kritičar.
-
Rođen Josip Voltić, hrvatski jezikoslovac i leksikograf.
-
Rođen Volfgang Amadeus Mocart (njem. Wolfgang Amadeus Mozart), austrijski kompozitor.
-
Rođen njemački filozof Fridrih Vilhelm Jozef fon Šeling (njem. Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling), jedan od tvoraca njemačkog idealizma ("Ideje za filozofiju prirode", "Filozofija mitologije", "Filozofija i religija").
-
Rođen Lukijan Mušicki, episkop i književnik.
-
Rođen Juan Crisóstomo de Arriaga, španjolski violinist i kompozitor.
-
Rođen Eugène Viollet-le-Duc, francuski arhitekt.
-
Rođen Luis Kerol (engl. Lewis Carroll), autor knjige Alisa u zemlji čuda.
-
Rođen Leopold fon Zaher-Mazoh, austrijski pisac.
-
Rođen Edvard Džon Smit (engl. Edward John Smith), engleski kapetan broda "Titanic".
-
Rođen Vilhelm II, nemački car i pruski kralj.
-
Rođen Josip Kosor, hrvatski književnik.
-
Rođen Sveinn Björnsson, prvi predsjednik Islanda.
-
Rođen Džerom Kern, američki kompozitor, otac modernog mjuzikla.
-
Rođen Béla Guttmann, mađarski fudbalski trener i bivši igrač.
-
Rođen Pavao Ivakić, hrvatski svećenik.
-
Rođen Edvard Kardelj, jugoslovenski i slovenski političar, jedan od najistaknutijih rukovodilaca jugoslovenskog revolucionarnog pokreta, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, član Predsedništva CK SKJ i Predsedništva SFRJ, general-pukovnik JNA u rezervi, dvostruki junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije.
-
Rođen Jozo Matošić, hrvatski fudbaler.
-
Rođen Stjepan Stevo Filipović, komandir Kolubarske čete Valjevskog partizanskog odreda, narodni heroj.
-
Rođen Rauf Denktaş, predsjednik Turske Republike Sjeverni Kipar.
-
Rođen Juan Vitalio Acuña Núñez, kubanski revolucionar i internacionalistički guerillero.
-
Rođen Vladimir Stipetić, hrvatski ekonomist i akademik.
-
Rođena Édith Cresson, francuska političarka i državnica.
-
Rođen Džejms Kromvel, američki filmski glumac.
-
Rođen Nik Mejzon, engleski bubnjar Pink flojd.
-
Rođen Andrija Hebrang, hrvatski političar i liječnik.
-
Rođen Branislav Pokrajac, jugoslovenski rukometaš i trener.
-
Rođen Marinko Rokvić, bosansko-hercegovački i srpski pjevač narodne muzike.
-
Rođena Mimi Rogers, američka glumica.
-
Rođen Janik Gers (engl. Janick Gers), gitarista grupe Iron Maiden.
-
Rođen Krešimir Blažević, hrvatski kompozitor, tekstopisac, pjevač, gitarist i književnik.
-
Rođen Ante Čedo Martinić, hrvatski glumac.
-
Rođena Bridžet Džejn Fonda (engl. Bridget Jane Fonda), američka glumica.
-
Rođen Mark Owen, engleski pjevač ("Take That").
-
Rođen Marat Mihajlovič Safin (rus. Марат Михайлович Сафин), ruski igrač tenisa.
-
Rođen Đorđe Pantić, srpski fudbaler.
-
Rođen Adin Vrabac, bosanski košarkaš.
-
Rođen Staniša Mandić, srpski i crnogorski fudbaler.
-
Umro Rastko Nemanjić - Sveti Sava, utemeljivač Srpske pravoslavne crkve.
-
Umro Osman Pazvanoglu, turski vojni zapovednik, upravnik Vidinskog pašaluka i prijatelj Rige od Fere`.
-
Umro Johan Gotlib Fihte (njem. Johann Gottlieb Fichte), njemački filozof.
-
Umro Miša Anastasijević, srpski trgovac i dobrotvor.
-
Umro Đuzepe Verdi (ital. Giuseppe Francesco), italijanski kompozitor.
-
Umro Ferdo Becić, hrvatski književnik.
-
Umro Endre Adi (mađ. Ady András Endre), pravnik, novinar, najznačajniji i najslobodniji lik modernog mađarskog pjesništva.
-
Umro Isak Babel, ruski književnik.
-
Umro Petar Dobrović, srpski slikar i političar.
-
Umrla Mahalia Jackson, američka crnačka gospel pjevačica.
-
Umro Ivica Čuljak, hrvatski punk pjevač.
-
Umro Nikica Kalogjera, hrvatski kompozitor i dirigent.
-
Umro Johannes Rau, njemački političar i predsjednik.
-
Umro Herbert Reinecker, njemački TV-scenarist, tvorac serije Derrick.
-
Umro Suharto, indonezijski predsjednik.
-
Umro John Updike, američki književnik.
-
Umro Jerome David Salinger, američki novelist i pripovjedač.
-
Umro Piter Siger (engl. Peter Seeger), američki muzičar i aktivista.
-
Umro Aleksandar Saša Petrović, srpski i bosanskohercegovački glumac.