
Portugalski moreplovac Pedro Alvareš Kabral na putu ka Indiji otkrio Brazil i proglasio ga posedom Portugalije.


Poljski kralj Stanjislav II August Ponjatovski potpisao liberalan Ustav kojim je uspostavljena parlamentarna monarhija. To je bio drugi pisani Ustav u svetu, posle Ustava SAD.


Francuski kralj Luj XVIII vratio se, pod zaštitom saveznika, u Pariz posle bezuslovne predaje i abdikacije cara Napoleona I.


Teritorije u posedu Britanske južnoafričke kompanije, južno od reke Zambezi dobile naziv Rodezija.


U Parizu osnovana Međunarodna železnička unija, među osnivačima i predstavnici "Jugoslovenske železnice".


U Jagodini u organizaciji Narodnog fronta slobode održane najmasovnije antifašističke demonstracije u Pomoravlju između dva svetska rata.


Smenjen sovjetski ministar inostranih poslova Maksim Litvinov, nov ministar postao Vjačeslav Molotov, koji je krajem avgusta potpisao pakt o nenapadanju s nacističkom Nemačkom.


Drugi svetski rat: Britanci u Drugom svetskom ratu zauzeli Rangun, glavni grad tadašnje Burme, danas Mjanmara, oslobodivši ga od japanske okupacije.


U Tokiju zasedanje počeo Međunarodni vojni sud za Daleki istok, koji je sudio japanskim ratnim zločincima iz Drugog svetskog rata. U procesu koji je trajao do novembra 1948, od 28 okrivljenih sedam osuđeno na smrt, 16 na doživotnu robiju, a pet na vremenske kazne.


Žestokim sukobima s policijom u Parizu počele studentske demonstracije i štrajkovi zbog oklevanja vlasti da sprovede reforme univerziteta. Studentski protesti ubrzo zahvatili i druge evropske zemlje, a protest prerastao u revolt protiv građanskog društva.


Valter Ulbriht se povukao sa mesta generalnog sekretara Komunističke partije Istočne Nemačke. Zamenio ga Erih Honeker.


U rodno selo Lelić kod Valjeva iz SAD prenete mošti episkopa Srpske pravoslavne crkve Nikolaja Velimirovića.



Armija BiH u Sarajevu napale kolonu vozila JNA u Dobrovoljačkoj ulici koja se povlačila prema kasarni u Lukavici.


U napadima na Slavonski Brod i u eksplozijama topničkih ili minobacačkih granata ispaljenih iz Bosne i od bombi izbačenih iz zrakoplova koji su uzletjeli sa zračnih luka u Srbiji i Bosni, poginulo je 16 osoba, od toga šestero djece, ranjeno je 60 osoba, od toga 30 teško.


Delegati 55 zemalja saglasili se, na konferenciji Ujedinjenih nacija u Ženevi, o novim pravilima korišćenja nagaznih mina, ali nisu prihvatili njihovu potpunu zabranu.


Tokom vazdušnih udara NATO na Jugoslaviju pogođen putnički autobus kod Peći na Kosovu. Poginulo 20 ljudi, 43 povređeno. U Novom Sadu pogođena zgrada TV Novi Sad. U sedištu NATO u Briselu saopšteno da je za 42 dana vazdušnih napada na SRJ izvedeno 14.000 letova.
