-
Papa Pije IX proglasio dogmu o bezgrešnom začeću Bogorodice (lat. immaculata conceptio).
-
Britanski bokser Tom King postao prvi svetski šampion u teškoj kategoriji pobedom nad Amerikancem Džonom Hinanom.
-
Završeno deseto službeno Svjetsko prvenstvo u šahu 1910. - II. između Laskera i Janowskog, pobijedom Laskera.
-
Britanska flota je porazila nemačku flotu u bici kod Folklandskih ostrva.
-
SAD i Velika Britanija objavile rat Japanu, dan posle japanskog napada na američku bazu u Perl Harburu na Havajima. Njemačka i Italija, u skladu sa obavezama iz Trojnog pakta, objavile rat SAD.
-
Početak interniranja beogradskih Jevreja u novoosnovani logor Sajmište.
-
Generalna skupština Ujedinjenih nacija od svetskih sila tražila da priznaju nezavisnost Kine posle bekstva Čang Kaj Šeka na Tajvan.
-
Prihvaćena je zastava Europske unije od Vijeća Europe.
-
Završile su XVI. Olimpijske igre - Melbourne, koje su bile prve održane na južnoj polutki.
-
Sporazum o zabrani nuklearnog oružja u kosmosu potpisalo 28 zemalja, uključujući SSSR i SAD.
-
Prilikom havarije grčkog feribota „Heraklion“, koji je potonuo tokom nevremena kod ostrva Melos, poginula 234 putnika i člana posade.
-
Grci na referendumu velikom većinom glasali za republiku, protiv restauracije monarhije.
-
Lideri Rusije, Belorusije i Ukrajine Boris Jeljcin, Leonid Kravčuk i Stanislav Šuškevič u Minsku potpisali sporazum o formiranju Zajednice Nezavisnih Država. Time prestao da postoji SSSR.
-
FK Crvena zvezda je savladala Kolo Kolo sa 3:0 u finalu Interkontinentalnog kupa.
-
U Londonu počela dvodnevna Konferencija na kojoj je, umesto ženevske Mirovne konferencije za SFRJ, osnovan Savet za sprovođenje mira. U radu Konferencije učestvovali ministri inostranih poslova 40 zemalja i predstavnici brojnih međunarodnih organizacija. Švedski diplomata Karl Bilt imenovan za predstavnika međunarodne zajednice u Bosni.
-
U Otavi održan prvi svetski samit posvećen kulturi i umetnosti, na kojem je osnovana Međunarodna federacija agencija za podršku umetnosti.
-
Ponovljeni predsednički izbori u Srbiji nisu uspeli zbog nedovoljnog odziva birača, 45,17 odsto. Najviše glasova osvojio lider Demokratske stranke Srbije i predsednik Jugoslavije Vojislav Koštunica, 57,66 odsto.
-
Norveška je usvojila zakon kojim se norveške firme obavezuju da do 2008. godine najmanje 40 odsto članova upravnih odbora moraju da budu žene. U suprotnom, kompanije će se suočiti sa opasnošću od zatvaranja. Ovo je prvi zakon ove vrste u svijetu.
-
Rođen Kvint Horacije Flak (lat. Quintus Horatius Flaccus), najveći rimski lirski pjesnik tokom vladavine Oktavijana Avgusta.
-
Rođena Meri Stjuart, škotska kraljica.
-
Rođena Kristina Augusta, švedska kraljica.
-
Rođen Franjo I. Stjepan, car Svetog Rimskog Carstva.
-
Rođen Josip Runjanin, hrvatsko-srpski kompozitor, komponovao je hrvatsku himnu Lijepa naša domovino.
-
Rođen Jakov Ignjatović, srpski pisac.
-
Rođen Bjernstjerne Martinius Bjernson, norveški pisac.
-
Rođen Jan Sibelijus, finski kompozitor.
-
Rođen Diego Rivera, meksički slikar.
-
Rođena Ervina Dragman, hrvatska glumica.
-
Rođen Marijan Oblak, zadarski nadbiskup.
-
Rođen Stevo Žigon, srpski glumac i režiser.
-
Rođen Maksimilijan Šel (njem. Maximilian Schell), austrijski glumac, režiser i producent.
-
Rođen Slobodan Boda Marković, reditelj, urednik Dramskog programa Radio Beograda.
-
Rođen Fahrudin Jusufi, jugoslovenski i srpski fudbaler.
-
Rođen Džejms Daglas Morison (engl. James Douglas Morrison), pjevač, legendarni vođa "Doorsa".
-
Rođena Kimila En Bejsinger (engl. Kimila Ann Basinger), američka filmska glumica.
-
Rođen Milenko Zablaćanski, glumac.
-
Rođen Nikola Jerkan, hrvatski fudbaler i reprezentativac.
-
Rođena Teri Lin Hačer (engl. Teri Lynn Hatcher), američka glumica.
-
Rođen Julian Rachlin, litavski violinist.
-
Rođena Silvija Erdelji, srpska stonoteniserka.
-
Rođen Mario Mlinarić, hrvatski glumac.
-
Rođen Muhamed el Šalub, fudbaler Saudijske Arabije.
-
Rođena Azra Akin, tursko - holanski model, bivša Miss Svijeta.
-
Rođena Nicki Minaj, američka pjevačica.
-
Rođen Dvajt Hauard, američki košarkaš.
-
Umro Arnulf Karantanski, kralj Istočne Franačke (Njemačke) i Italije, car Svetog Rimskog Carstva.
-
Umro Ivan Gundulić, dubrovački barokni pjesnik.
-
Umro Johan Gahn, švedski kemičar i otkrivač mangana.
-
Umro Džordž Bul (engl. George Boole), engleski matematičar i filozof.
-
Umro Herbert Spencer, britanski filozof i jedan od utemeljitelja sociologije.
-
Umro Josip Stadler, hrvatski nadbiskup.
-
Umrla Golda Meir (hebr. גולדה מאיר, arap. جولدا مائير), izraelska političarka, bila je četvrti premijer Izraela.
-
U Njujorku ubijen bivši član grupe „Beatles“ Džon Vinston Lenon (engl. John Winston Lennon). Ubio ga mentalno poremećen obožavalac Mark Dejvid Čepmen, kasnije osuđen na doživotni zatvor.
-
Umro Milić Stanković, srpski slikar-nadrealista, poznat kao Milić od Mačve.
-
Umro Elizabet Snajder Holberton, jedan od pionira kompjuterskog programiranja.
-
Umro Mirza Delibašić, bosanskohercegovački košarkaš.
-
Umro Rubén González, kubanski pijanist koji se proslavio nastupajući sa grupom Buena Vista Social Club.
-
Ubijen Darel Lens Abot (engl. Darrell Lance Abott), poznatiji kao Dajmond Darel, gitarista grupe Pantera.
-
Umro Vinko Cuzzi, hrvatski fudbaler.
-
Sveti sveštenomučenik Kliment, episkop rimski.
-
Sveštenomučenik Petar, arhiepiskop Aleksandrijski.
-
Prepodobni Pafnutije.
-
Sveti Kliment, arhiepiskop ohridski.
-
Sveti prepodobni Petar Molčalnik (isihasta, tihovatelj).
-
Svetih šest stotina sedamdeset mučenika.
-
Sveta mučenica Vasilisa.