
Car Justinijan I je svrgnuo carigradskog patrijarha Evtihija, pošto je patrijarh odbio carevo naređenje da usvoji principe monofizitske sekte aftartodoketa.


Vojska turskog sultana Selima I potukla, u bici kod Rajdanije, blizu Kaira, memelučke snage i sedam dana potom ušla u Kairo, priključivši Egipat Otomanskom carstvu.


Portugalski kralj Žoao VI pobegao pred Napoleonovim trupama, s kraljevskom porodicom, u Brazil i premestio dvor iz Lisabona u Rio de Žaneiro.


U delu Poljske koji je na osnovu odluke Bečkog kongresa 1814. i 1815. priključen Rusiji izbio ustanak pod vođstvom „stranke crvenih“ Jaroslava Dombrovskog. Ustanak ugušen posle nekoliko meseci, a Poljska 1864. pretvorena u rusku guberniju.


Završeno treće službeno Svjetsko prvenstvo u šahu 1890/91. između Steinitza i Gunsberga, pobjedom Stenitza.


Carske trupe u Petrogradu pucale na demonstrante, uglavnom radnike, koji su u maršu krenuli na carski Zimski dvorac, zahtevajući demokratske slobode, kraj rata s Japanom i uspostavljanje ustavotvorne skupštine. U „krvavoj nedelji“, kako je kasnije nazvan taj dan, ubijeno najmanje 500, a ranjeno više hiljada ljudi.


Italijanske snage u Drugom svetskom ratu kapitulirale u Tobruku pred britanskom Osmom armijom posle 11 dana opsade.


U udesu jordanskog „boinga 707“ s muslimanskim hodočasnicima na povratku iz Meke, koji se u plamenu srušio na aerodromu u nigerijskom gradu Kano, poginulo 176 osoba.


Uhapšen Sovjetski disident, fizičar Andrej Saharov, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975. Počasti su mu oduzete i protjeran je iz Moskve u Gorki.



Započela je Operacija Maslenica, operacija Oružanih Snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RH, kojom je zauzeto zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zračna luka Zemunik, a naknadno i brana Peruča.


U samoubilačkoj bombaškoj akciji palestinskog teroriste u Izraelu poginulo 19 i povređeno oko 60 ljudi, među kojima je bio veći broj izraelskih vojnika koji su na autobuskoj stanici čekali prevoz.


Američki vojnici iz sastava SFOR u Bijeljini uhapsili Gorana Jelisića optuženog za ratne zločine na području Brčkog 1992.


Jugoslavija dobila status specijalnog gosta u Savetu Evrope, kao znak podrške demokratskim promenama u zemlji po odlasku sa vlasti Slobodana Miloševića, u oktobru 2000.


Na dvodnevnoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji za obnovu Avganistana, u Tokiju, obećana pomoć od 4,5 milijardi dolara.
