
Engleski kralj Henri VIII preuzeo vrhovno poglavarstvo nad crkvom prema povelji koju je prethodno usvojio engleski parlament.


Elizabet Tjudor, kćerka Henrija VIII i Ane Bolen, krunisana u Vesminsterskoj katedrali u Londonu kao Elizabeta I, jedan od najznačajnijih vladara u istoriji Engleske. Na presto stupila posle smrti kraljice Meri I.


Poljska i Rusija, uz posredovanje pape Grgura XIII, potpisale mirovni ugovor kojim je Rusija izgubila izlaz na Baltičko more.



U Sankt Peterburgu premijerno je izveden balet Labuđe jezero (engl. Swan Lake) Pjotra Iljiča Čajkovskog.


Američke trupe u Drugom svetskom ratu potisnule Japance sa pacifičkog ostrva Gvadalkanal i time zaustavile njihovo napredovanje prema Australiji.


U Arlingtonu, Virdžinija (kraj Vašingtona) otvoren za rad Pentagon, najveća administrativna zgrada na svetu u kojoj je smešteno Ministarstvo odbrane SAD.


Etta James R&B i gospel pjevačica potpisuje ugovor s izdavačkom kućom Chess Records te uskoro objavljuje svoje uspješnice "At Last", "All I Could Do Was Cry" i "Trust in Me".


Predsednici Egipta i Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR Anvar el Sadat i Nikolaj Podgorni svečano otvorili Asuansku branu na reci Nil. Radovi trajali 11 godina.


Premijer Izraela Golda Meir u Vatikanu razgovarala s papom Pavlom VI, koji je tom prilikom rekao da podržava međunarodni status Jerusalima. To je bio prvi susret jednog predsednika Vlade jevrejske države s poglavarem rimokatoličke crkve.


Američki predsednik Ričard Nikson je suspendovao sve ofanzivne akcije protiv Severnog Vijetnama navodeći kao razlog napredak u mirovnim pregovorima.


Brazilski kongres je izabrao Tankreda Neveša za predsednika Brazila, čime je okončana 21-godišnja vladavina vojne hunte.


Istekom roka Ujedinjenih naroda za povlačenje iračkih snaga iz Kuvajta, otvoren je put za akciju Pustinjska Oluja.


SAD naredile pomorsku blokadu Haitija, uz obrazloženje da „talas izbeglica iz te zemlje može dovesti do masovnog gubitka života u moru“.


Inauguracija Mila Đukanovića za predsednika Crne Gore izazvala burne proteste pristalica bivšeg predsednika Momira Bulatovića, vođe promiloševićeve struje u Crnoj Gori. Taj događaj označio ozbiljan rascep u jugoslovenskoj vladajućoj nomenklaturi. Predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević nikada nije priznao pobedu Đukanovića, što je saveznu državu dovelo u stanje provizorijuma, koje se održalo i po odlasku Miloševića sa vlasti, u oktobru 2000.


U selu Račak na Kosovu nađena tela 45 Albanca, za čije su ubistvo optužene srpske snage bezbednosti. Iako ekspertiza finskih patologa koje je angažovala Evropska unija nije dokazala da se radi o masakru civila, taj događaj presudno uticao na donošenje odluke o NATO-bombardovanju Jugoslavije od marta do juna 1999.
