
Nakon povlačenja iz Moskve, ostaci Napoleonovih trupa pretrpeli su teške gubitke na reci Berezini.


Dan posle kapitulacije Njemačke u Prvom svjetskom ratu i abdikacije cara Karla I proglašena prva austrijska republika.



Potpisan Rapalski ugovor kojim Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, pod pritiskom Velike Britanije i Francuske, ustupa Italiji Istru, Julijsku krajinu, Zadar i ostrva Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu, kasnije i Rijeku.


Lav Trocki isključen iz boljševičke partije, a Staljin postao neprikosnoveni lider SSSR-a. Trocki interniran u Alma Atu, potom 1929. prognan iz zemlje, a 1940. po nalogu Staljina ubijen u Meksiku.


Nacional-socijalistička radnička partija Adolfa Hitlera dobila izbore i preuzela vlast u Njemačkoj.


Britanska Osma armija generala Bernarda Montgomerija je u Drugom svetskom ratu zauzela Tobruk u Libiji i zarobila najmanje 30.000 nemačkih i italijanskih vojnika.



Potopljen "Tirpiz", posljednji veliki ratni brod nacističke Njemačke, u fjordu Tromzo na sjeveru Norveške.


Japanski sud za ratne zločine osudio na smrt bivšeg premijera, generala Hideki Tođoa, i još šest japanskih vođa u Drugom svjetskom ratu.



Beogradsko pozorište „Atelje 212" je u adaptiranom delu zgrade „Borbe“ izvelo prvu predstavu, „Fausta“ Johana Volfganga Getea.


Ruski pisac Aleksandar Solženicin izbačen iz Saveza sovjetskih pisaca zbog žestokih kritika staljinizma u romanu "U prvom krugu".


U snažnom ciklonu i visokim talasima u Istočnom Pakistanu (Bangladeš) život je izgubilo najmanje 200.000 ljudi.


Američki spejs-šatl „Kolumbija“ je drugi put poleteo u orbitu oko Zemlje, postavši prva svemirska letelica koja je upotrebljena po drugi put.


U Erdutu je potpisan Temeljni sporazum o području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznatiji pod nazivom Erdutski sporazum.


Na području planine Bajgora, na Kosovu srušio se avion Svetskog programa UN za hranu tipa „ATR-42". U nesreći su poginuli svi putnici (21) i tri člana posade.


Jugoslovenski viceadmiral u penziji Miodrag Jokić, optužen za ratne zločine na području Dubrovnika 1991, dobrovoljno se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. U okviru nagodbe sa Tužilaštvom Jokić je 27. avgusta 2003. priznao krivicu, a 18. marta 2004. osuđen je na sedam godina zatvora.
